'Prije nekoliko godina nitko u EU-u nije ni u pitanje dovodio temelje demokracije, no sad smo svi svjesni koliko je ona fragilna', rekao je glasnogovornik EP-a Jaume Duch Guillot tijekom posjeta hrvatskih novinara Bruxellesu. Kampanja za europske izbore lagano se zahuktava, a politička arena će kao i prethodni put biti prije svega internet
No za razliku od prošlog puta, umjetna inteligencija sad bi mogla dati još snažniji vjetar u leđa dezinformacijskim kampanjama i posljedično našteti svakom pojedincu.
Do sljedećih izbora za Europski parlament još je 16 tjedana. Ovi vrlo važni izbori odredit će kakva će se politika voditi na europskom tlu u sljedećih pet godina, a ključno je pitanja kako će EU dobiti veću autonomiju na polju sigurnosti, energetike i industrije, istovremeno napredujući prema zadanim ekološkim ciljevima. A tu su i pitanje migracije, poljoprivrede, ali i proširenja EU-a.
vezane vijesti
'Iskoristite svoj glas ili će netko drugi donijeti odluku za vas', poentirao je glasnogovornik Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot, referirajući se na 370 milijuna ljudi koji će imati pravo glasa na nadolazećim izborima. Na odluku građana zasigurno će neki akteri pokušati utjecati dezinformacijskim kampanjama, a one bi zbog umjetne inteligencije mogle biti opasnije i uvjerljivije nego ikad prije.
'Deep fake će biti ogroman problem i bit će sve gore zbog brzine kojom se razvija tehnologija', ističe Guillot. Uz problem deep fakea, tu je i problem tzv. cheap fakea, za koji nije potrebna umjetna inteligencija – nego samo mala promjena na fotografiji koja će vas navesti na krivi zaključak.
Glavno pitanje je koje proaktivne i reaktivne mehanizme EU ima da bi se uhvatio u koštac s ovim problemom.
'Zakonima. Ali oni još nisu prihvaćeni. Europski parlament priprema se za finalno glasanje o Aktu o umjetnoj inteligenciji. Dotad jedino što možemo napraviti je zamoliti velike platforme poput Mete, Tik Toka i Googlea da se ponašaju odgovorno', rekao je Guillot. A neke su to i prihvatile na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošlog vikenda, dok neke poput Tik Toka nisu.
Pritom, kako kaže, svi moraju surađivati – političari, institucije, mediji, influenceri, kreatori sadržaja na internetu i profesori u školama, kako bi se povećala razina medijske pismenosti.
Što se pak tiče zakonodavnog okvira, EU je prvi crveni alarm osluhnuo nakon dezinformacijske kampanje koju su Rusi vodili na internetu tijekom rata na Krimu 2014. godine., a nekoliko godina nakon toga svjetlo dana ugledao je akcijski plan protiv dezinformacija.
Zatim je Europski parlament 2022. donio Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima za sigurnije i pravednije digitalno okruženje, nakon čega je u veljači prošle godine podržan i prijedlog dodatnih pravila čiji je cilj sprečavanje zlouporabe političkog oglašavanja na internetu i izvan njega.
Na tragu toga će se sljedeći tjedan glasati i o označavanju političkih oglasa na i izvan mreže – kako bi svatko tko bude izložen nekom političkom oglasu odmah mogao znati da je riječ o političkom oglašavanju i tko taj oglas financira.
Tehnologija i podaci naime omogućavaju zlonamjernim akterima mikrociljanje uz pomoć kojeg mogu doprijeti do različitih skupina i prilagoditi im poruku, često iskorištavajući njihove strahove i frustracije i koristeći dezinformacije. Mikrociljanje može doprinijeti i izloženosti samo jednoj vrsti informacija, stvaranju tzv. komora jeke, čime je osobama narušena percepcija javnog diskursa.
Kada govorimo o ruskom utjecaju, prema podacima sa stranice EUvsDisinfo najčešći prokremaljski dezinformacijski narativi kad je riječ o EU-u su 'elite protiv ljudi', ugrožene tradicionalne vrijednosti naroda, gubitak suvereniteta i ugroženost nacionalnog identiteta, skorašnja propast EU-a i tzv. Hahaganda (ismijavanje svega navedenog).
Pritom valja naglasiti da cilj dezinformacija nekad nije uvjeriti građane u nešto, nego ih zbuniti masom dezinformacija o određenoj temi kako više ne bi znali što je istina, a što laž.
Najčešći dezinformacijski narativi koji ciljaju na izbore, i kojima je cilj odvraćanje građana od glasanja, su da se već unaprijed zna tko će pobijediti, da političke i poslovne elite kontroliraju sve i da su demokratski sustavi licemjerni. Teme na koje dezinformacijske kampanje najviše ciljaju su pak sukob Rusije i Ukrajine, zdravlje (covid), okoliš i klima, migracije te pitanja jednakosti poput spolne jednakosti i prava LGBTIQ+ osoba.
Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
