U ovo doba godine ravnina po kojoj se Mjesec kreće oko Zemlje nalazi se pod vrlo malim kutom u odnosu na horizont. Zbog toga je vrijeme između dva izlaska Mjeseca kraće nego inače, on duže ostaje nisko nad obzorjem, a izgleda velik i ima lijepu crvenu boju.

Ove godine ravnodnevnica, koja na sjevernoj polutki označava astronomski početak jeseni, pada 22. rujna u nedjelju. Prije nego što je otkrivena električna energija, poljoprivrednici su jako ovisili o svjetlosti Mjeseca u danima kasnog ljeta kada mnogi usjevi i voćke rađaju.

Zašto nam Žetveni Mjesec izgleda osobito velik?

Kada se Mjesec nalazi nisko na obzorju, on uvijek izgleda veći nego kada je visoko na nebu. To se naziva Mjesečevom iluzijom. Naime, naš um i naše oči objekte na obzorju doživljavaju kao jako daleke te očekuju da budu maleni. Osim toga Mjesec je nisko nad horizontom lakše usporediti s udaljenim zgradama, drvećem i planinama pa nam se u odnosu na njih čini velikim.

Ponekad Žetveni Mjesec zna poprimiti narančastu boju poput tikve zbog oblaka i prašine u atmosferi u blizini horizonta.

Sličan fenomen, ali slabijeg intenziteta ponovit će za uštapa u listopadu, a taj se naziva Lovački Mjesec. Ovi nazivi uvriježili su se 17. stoljeću, a danas se popularno pripisuju američkim indijancima.

Ako se do izlaska Mjeseca u 18 h i 45 minuta oblaci malo prorijede, a prema DHMZ-u u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske se tako nešto može očekivati, prizor bi mogao biti spektakularan. Svoje najbolje fotografije možete nam poslati na ovaj e-mail

Kako napraviti dobru fotografiju Mjeseca?

Često nam Mjesec na fotografijama izgleda manji nego što izgleda kada ga gledamo. Zašto? Problem nastaje ako koristite širokokutnu leću. Naime, oko djeluje kao leća od 50 mm pa će svaka leća s manje milimetara 'smanjiti' Mjesec. Osim toga uzmite u obzir ranije spomenuti psihološki moment 'Mjesečevu iluziju'.

Ako vam Mjesec na fotografijama ispada kao blještava kugla bez karakterističnih lijepih šara, znači da ste postavili preveliku ekspoziciju. Nju, kao i sve ostalo treba odrediti ručno, a ne prepustiti automatici fotoaparata.

Prije svega koristite teleobjektiv, po mogućnosti jači od 200 mm.

Kako bi slika bila oštra, bez trzaja, trebat će vam stativ i daljinsko okidanje, odnosno tajmer.

Prvo postavite fotoaparat na ručno upravljanje.

ISO neka vam bude 100 ili 200, koji već vaš fotić ima kao osnovni.

Postavite otvor blende na f/11.

Brzinu zatvarača postavite na 1/125 pri ISO 100, odnosno na 1/250 uz ISO 200.

Izoštrite ručno na beskonačnost i snimite.

Lijepu snimku Mjeseca zajedno s okolinom kao na slici gore praktički je nemoguće dobiti – ili će Mjesec biti preeksponiran, a pozadina kako treba, ili će pozadina biti podeksponirana, a Mjesec lijep. Jedino što možete učiniti jest da napravite dvije odvojene fotografije istog prizora – prvu s lijepom pozadinom, a drugu s lijepim Mjesecom i na kraju ih na računalu kombinirate, odnosno spojite. Također lijepo može ispasti, a bez ovakvih vratolomija, snimka Mjeseca sa crnim sjenama udaljenog drveća ili zgrada na njemu.