Nova istraživanja daju nam naslutiti kako bi se u skoroj budućnosti lijekovi mogli izrađivati od proteina genetski modificiranih kokoši. Naime, istraživači sveučilišta u Edinburghu otkrili su kako bi se kokoši, modificirane za proizvodnju ljudskih proteina u svojim jajima, mogle iskoristiti za izradu nekih vrsta lijekova.

Iako su znanstvenici zapravo tragali za načinom na koji što jeftinije doći do visokokvalitetnih proteina koje bi iskoristili u daljnjim znanstvenim istraživanjima, na kraju su shvatili kako su ti proteini jednako učinkoviti u izradi lijekova kao i oni dobiveni standardnim laboratorijskim metodama.

Proteini se lako mogu izvući iz jaja jednostavnim sustavom pročišćavanja, a genetska modifikacija nema štetnih učinaka na kokoši koje polažu jaja na uobičajen način, kažu istraživači.

Genetski modificirana jaja mogla bi tako postati isplativ način proizvodnje visokokvalitetnih sastojaka za istraživačke pokuse, ali i lijekova koje bi koristili ljudi.

Kokoši isplativije od laboratorijskog uzgoja proteina

Naime, samo su tri jaja bila dovoljna da se iz njih izvuče klinički značajna doza lijeka. A kako kokoši nesu više od 300 jaja godišnje, one bi kao proizvođači proteina bile puno jeftinije od skupih proizvodnih procesa u laboratoriju.

'Još ne proizvodimo lijekove za ljude, ali ova studija pokazuje da su pilići komercijalno održivi za proizvodnju proteina prikladnih za istraživanje i druge primjene u biotehnologiji', rekla je profesorica Helen Sang iz Instituta Roslin.

Jaja se već koriste u uzgoju virusa za cjepiva protiv gripe. Ovo novo istraživanje nudi drugačiji pristup jer su terapeutski proteini kodirani u DNK pilića i proizvedeni su kao dio jajeta.

'Ovi nalazi otkrivaju velik potencijal za razvoj ekonomičnijih lijekova na bazi proteina', objasnila je dr. Ceri Lyn-Adams, voditeljica razvojnog odjela pri Vijeću za biotehnološka i biološka znanstvena istraživanja u Swindonu (BBSRC).

Lijekovi za rak mogu postati jeftiniji

Dva proteina odabrana su za početno istraživanje: ljudski protein nazvan pegilirani interferon alfa-2a, komercijalnog naziva Pegasys, koji ima snažan antivirusni i antikancerogeni učinak, te humane i svinjske verzije proteina makrofag-CSF koji se koristi za obnavljanje oštećenog tkiva.

Lijekovi na bazi proteina najčešće se koriste u liječenju raka. Problem je u tome što su stanice sisavaca koje se primjenjuju u proizvodnji virusnih cjepiva skupe i imaju niske prinose.

Istraživači sad pokušavaju iznaći načine na koje bi ta proizvodnja pojeftinila i time postala dostupnija, kako za daljnja znanstvena istraživanja tako i za proizvodnju lijekova namijenjenih ljudima.