Veći dio proteklih mjeseci u američkoj svemirskoj agenciji NASA-i posvetili su testiranju opreme i uređaja malog rovera. Ali, to ne znači kako ga nisu uposlili
Iako je rover Perseverance još 18. veljače sletio na površinu Marsa glavni znanstveni eksperimenti tek ga čekaju. Dosad je najviše pozornosti znanstvenika u zemaljskoj kontroli bilo posvećeno testiranju opreme i uređaja.
Kad dođe za to vrijeme u punoj će mjeri upotrijebiti niz alata, među kojima su bušilica, makro kamera WATSON (skraćenica za Wide Angle Topographic Sensor for Operations and Engineering, odnosno širokokutni topografski senzor u slobodnom prijevodu) i više kemijskih senzora.
Cilj je otkriti tragove života na Crvenom planetu.
Ipak, to ne znači kako u prvih mjesec dana Perseverance nije bio prilično zaposlen.
U krateru Jezero prvo je snimio svoju okolicu i analizirao obližnje kamenje. Podaci koje je prikupio upućuju na to kako su bar neki vulkanskog porijekla te kako su vjetar i voda djelovali na njih.
Taj je dio Marsa zanimljiv jer se smatra kako je nekad davno bio dijelom riječne delte, što bi ga činilo idealnim za razvoj mikroba (ako je tog oblika života na tom planetu ikad bilo).
U to je vrijeme po prvi put uočen i vrtlog vjetra kako nosi prašinu.
No, prije no što dospije do lokacije odabrane za testiranje - 40 metara visoke litice - trebao je naći mjesto pogodno za probni let helikoptera Ingenuity.
To je uspješno obavljeno 19. travnja, kad je 1,8 kilograma težak helikopter poletio, okrenuo se u zraku i sletio. Perseverance je sve to zabilježio s udaljenosti od oko 76 metara.
Helikopter je u međuvremenu obavio više uspješnih letova.
Od 11. svibnja počeli su prvi znanstveni eksperimenti na krateru Jezero korištenjem robotske ruke.
Podaci koje prikupljaju Perseverance i Ingenuity trebali bi pomoći u stvaranju vremenskog slijeda nastanka drevnog jezera, procjeni kad je presušilo i kad se sediment počeo taložiti.
Prve procjene govore kako je jezero postojalo prije otprilike 3,8 milijardi godina i bilo je površine više nego upola veće nego kompletna Plitvička jezera zajedno.
Kamera WATSON na kraju robotske ruke snimila je niz snimki stijenja, dok je laser SuperCam upotrijebljen u kombinaciji s infracrvenim zrakama za kemijsku analizu kamenja.
Također je testirano uzimanje uzoraka i njihovo postavljanje na površinu Marsa kako bi mogli biti pokupljeni kasnije, proizveden je po prvi put kisik, a i zabilježeni su zvukovi poput, primjerice, uzlijetanja helikoptera.
A od snimki koje je poslao u NASA-i su napravili sjajnu interaktivnu mapu Marsa.