Astronomi već desetljećima istražuju svemir prepoznavanjem udaljenih planeta dok one putuju ispred njihovih sunaca, analizirajući male padove u intenzitetu svjetla koji otkrivaju pravu riznicu informacija o tamošnjim uvjetima, uključujući sastav atmosfere. Stotine takvih svjetaova na sebi možda kriju život, no pitanje je - što ako oni na isti način gledaju i prema nama?

Najnovije istraživanje nastoji odgovoriti na upravo to pitanje, nabrojavši skoro 2000 zvjezdanih sustava koji su bez problema tijekom proteklih tisućljeća mogli promatrati i Zemlju. Studija predlaže da hipotetske vanzemaljske civilizacije na tim udaljenim mjestima imaju ili su imale priliku promatrati tranziciju Zemlje ispred Sunca, što bi ih dovelo u istu znanstvenu situaciju kao i zemaljske astronome.

Svi su nas mogli vidjeti

1.715 zvijezda nalazi se na udaljenosti od 326 svjetlosnih godina od Zemlje, odnosno nalazile su se tamo u rasponu od danas do prije 5000 godina. Astronomi sa sveučilišta Cornell i Američkog muzeja prirodne povijesti u znanstvenici pretpostavljaju da informacije o udaljenim zvijezdama koje je sakupila ESA-ina letjelica Gaia nalaže 1.402 sustava trenutno mogu promatrati Zemlju dok prolazi kroz ETZ, odnosno Earth Transit Zone. ETZ je točka u kojoj Zemlja prolazi između Sunca i planeta/sustava s kojeg nas vanzemaljci hipotetski promatraju.

Ova tehnika, pretpostavimo li da su udaljene civilizacije dostigle razinu koju imamo na Zemlji, moglo se iskoristiti za prepoznavanje Zemlje, uključujući i 'provjeru' postoji li na njoj život. Znanstvenici su se tijekom prošlih nekoliko desetljeća pokušali staviti u poziciju zamišljenih vanzemaljaca kako bi otkrili 'reciprocitetnu' perspektivu prema SETI-ju, potrazi za vanzemaljskom inteligencijom, prenosi Verge.

Kozmički promatrači

Neki su istraživali brojne zvijezde, od kojih su neke imale planete, od kojih se može otkriti Zemlja. 'Ako su ti planeti mjesta gdje postoje inteligentni promatrači, možda su otkrili da je Zemlja naseljiva, što znači da bismo danas mogli dobiti njihove signale' napisali su znanstvenici u sklopu druge studije izašle 2015. u časopisu Astrobiology.

But Kaltenegger i Jackie Faherty, astrofizičar i senior znanstvenica s Američkog muzeja prirodnme povijest pogledali su naprijed i nazad kroz vrijeme, otkrivši oko 313 sunčevih sustava koji su u nekom trenutku tijekom proteklih 5000 godina mogli promatrati naš sustav i planet. Zemljoliki svijet Ross 128 b iz jednog od nama najbližih sustava Zemlju je tako dvje tisuće godina mogao 'promatrati' sve do prije otprilike devetsto godina, dok planeti iz sustava Trappist-1 udaljenog 39 svjetlosnih godina naš će planet moći 'gledati' još 1.642 godine. Drugi planeti, kažu znanstvenici, Zemlju su mogli gledati nekoliko tisuća godina, a moći će to tisućama godina i nastaviti.

Ako je itko živio na tim egzoplanetima te je sakupio tehnološko znanje kojim raspolažemo, vrlo je lako mogao pronaći Zemlju. Ova tvrdnja, dakako, u obzir uzima hrpu pretpostavki, no ako ništa drugo - bar znamo da je moguća.

Put prema otkriću

'Premda ne možemo pretpostaviti kad je na nekom od egzoplaneta u povijesti Zemlje postojao đivot, rani znakovi života na Zemlji ohrabruju.' piše u izvješću. Zvjezdani sustavi najbliži Zemlji provedu preko 1000 godina u ETZ-u, ostavivši dovoljno vremena da bilo tro tamo prepozna Zemlju i zaljuči da je riječ o interesantnom svijetu'.

Zemljani će, u međuvremenu, nastaviti istraživati kozmičko susjedstvo. Projekti koji će koristiti teleskop James Webb, multimilijunski obzervatorij koji će u svemir biti poslan krajem godine, dobit će bolji pogled prema obližnjim zvjezdanim tijelima. 'Ne znamo kolike su šanse pronaći život na tim planetima ili koliko je tamošnja tehnologija daleko stigla' kaže Kaltenegger i nastavlja 'Ne znamo postoji li života u svemiru, no nalazimo se vrlo blizu trenutku kad ćemo to saznati'.