Otkad je u veljači službeno počela epidemija koronavirusa u SAD-u, američka svemirska agencija NASA najavila je da će nastaviti financirati rad na nizu misija poput one na udaljene mjesece u orbiti Jupitera i Neptuna. Misije su, podsjetimo, trebale približiti specijalne letjelice smrznutim svjetovima kako bi otkrile tajne skrivene ispod ledene površine te pružile dublje i potpunije razumijevanje njihove prirode i samim time našeg i njihovog mjesta u svemiru. Svemirska agencija je prošlog studenog dobila zadatak dizajniranja prvih koncepata ambicioznih misija na Io i Europu, no sve je izvjesnije da su naišli na poteškoće.

Promjena stila života

Štoviše, ni znanstvenici koji rade na njima nisu sigurni što se zbiva s rokovima. Rad od kuće, odgađanje misija i zaustavljanje rada na poluzavršenim projektima samo su djelići stvarnosti s kojom se suočava osoblje ESA-e, NASA-e i drugih svemirskih agencija. Dugo najavljivano i vječito odgađano lansiranje svemirskog teleskopa James Webb tako je odgođeno za iduću godinu, dok Europa i Rusija također puno ne govore o roveru koji su planirale poslati na Mars te koji je trebao tražiti tragove drevnog života.

Problem misije za Mars relativna je udaljenost između Zemlje i Crvenog planeta - ako ne pogodimo priliku i ne pošaljemo letjelice još ove godine, mogli bismo čekati sve do 2022., kada će se naši planeti ponovno uskladiti. Čak i ako uspijemo Zemlju dovesti u red i suzbiti koronavirus u kraćem roku od dvije godine, i dalje ćemo morati čekati da se svemirska tijela usklade te nam pruže najkraći put do Marsa.

Osjetljiviji smo nego što smo mislili

Svemirske misije, odnosno njihove odgode, samo su mali dio duge liste odgođenih projekata - uostalom, istraživanje svemira samo je jedan od obustavljenih planova, pored odgode Ljetnih olimpijskih igara i niza vrlo važnih međunarodnih konferencija. Problem s istraživanjem svemira leži u njegovoj prirodi - riječ je o izravnom manifestu ljudske znatiželje i ambicije - dokazu da možemo napraviti sve ako se dovoljno potrudimo. Kako stvari stoje, sve što nam je trebalo da pritisnemo veliku tipku za pauzu bio je mikroorganizam koji je u jednom trenu skočio sa životinje na čovjeka. Dok na vijestima gledamo kako se gradovi diljem svijeta zatvaraju te stotine milijuna ljudi ostaju kod kuće, lokot nije stavljen samo na istraživanje svemira, već na naš cijeli planet - i mi od toga ne možemo pobjeći.

Misije koje se nastavljaju

Koliko god nama bilo loše na Zemlji, činjenica je da nam je orbita krcata već lansiranim letjelicama. Problem je to što je pogoršanjem situacije, pogotovo u SAD-u, došlo do pitanja kako uopće nastaviti istraživanje svemira i koliko je ono zapravo moguće. Glavni direktor ESA-e Jan Wörner u nedavnom je razgovoru s novinarkom iz Atlantica naglasio da su 'trenutni prioritet letjelice u blizini Zemlje, poput satelita potrebnih za komunikaciju, navigaciju i promatranje meteoroloških prilika. One pružaju važnije usluge od rovera koji luta površinom Marsa'. Odgađanje brojnih misija zbilja je razočaravajuće, no ne radi se o katastrofi. Poremećaj u infrastrukturi satelita koji omogućavaju postojanje civilizacije bio bi puno veći problem.

ESA je, sukladno izjavi direktora agencije, obustavila rad na četiri sonde za istraživanje dubokog svemira, uključujući one koje se kreću oko Marsa i onu koju su lansirali početkom godine te koja putuje prema Suncu. Situacija nije nimalo bolja s druge strane Atlantika, jer je program Artemis, Trumpovo nastojanje da Amerikance opet spusti na Mjesec prije 2024., još dalji od stvarnosti. NASA je doslovno pauzirala proizvodnju te testiranje dijelova rakete i kapsule za posadu, naglasivši opasnost od širenja virusa u području Louisiane i Mississippija - žarišta koronavirusa u SAD-u i lokacija NASA-inih testnih postrojenja.

Trumpov pohod na Mjesec

Dok neki od pogona nastavljaju s radom, pauza uzrokovana Covidom-19 nastavlja nagrizati prilično entuzijastične rokove. Za američku misiju na Mjesec, konkretno, nije potrebno čekati savršeno usklađen položaj dva kozmička tijela, no i dalje to ovisi o novcu koji dolazi uz blagoslov Kongresa - istog Kongresa u kojem demokrati, pogotovo njihovi zakonodavci, ne polažu previše povjerenja u trenutni rok misije Artemis koja je s 2024. prebačena na 2028. Razlog zbog kojeg je predsjednik Trump ciljao 2024. njegov je potencijalni drugi mandat koji bi, ukoliko pobijedi na nadolazećim izborima, trajao do te godine. Drugi problem leži u američkoj javnosti koja će, nakon što se jednog dana konačno iskobelja iz ekonomske i zdravstvene krize uzrokovane koronavirusom, dvaput razmisliti prije nego što dvojici astronauta plati izlet na Mjesec.

Povjesničari kažu da su svemirska putovanja oduvijek bila teška tema tijekom ekonomske i društvene krize. Velik broj američkih građana nije vjerovao u potencijal misija tijekom ere Apolla, no i danas, kada budžet za svemirska istraživanja čini 0,5 posto federalne potrošnje, situacija nije ništa bolja.

Mentalni sklop

Prema svemu sudeći, za putovanja u svemir potreban je određeni mentalni sklop - razmišljanje o globalnoj pandemiji, financijskom krahu i egzistencijalnoj krizi potiče planove za potencijalni bijeg sa zaraženog planeta. Čak i da nam takvo što pođe za rukom, nitko ne garantira da ne bi u jednom trenu opasni virus mogao otputovati na Mars ili Mjesec, zagorčavši život već ugroženim kolonistima. Naravno, svemirska stanica u Zemljinoj orbiti izgleda kao skrovište od nedaća koje se odvijaju na površini, no valja voditi računa o tome da na njoj trenutno ima troje znanstvenika i da se ne radi o svemirskom bunkeru protiv koronavirusa, već o znanstvenom laboratoriju.

Također je prilično izvjesno da, koliko god vijesti o novootkrivenim svjetovima zvučale fantastično, većini zemalja one sad ne predstavljaju prioritet. Zemljanima je, bar trenutno, primarni cilj ostati zdravima i snaći se u neizvjesnoj stvarnosti u kojoj žive.