PlayStation Vita doista je zgodan koncept, no činjenica je da današnje tržište pogoduje drukčijim vrstama 'prijenosnog' gejminga, što u konačnici rezultira vrlo nepovoljnom situacijom za ovu malu i skupu platformu.

Vrlo slično mišljenje izrazio je i glavni čovjek Sonyjevih globalnih studija Shuhei Yoshida tijekom proteklog EGX-a. Poznato je, naime, to da ova platforma nikad nije zasjala izvan Japana, u kojem, pored većeg fonda igara, ima daleko najveći broj poklonika.

Na globalnoj razini situacija je nešto drukčija. Videoigre su ili jeftine ili potpuno besplatne, a gejmeri ih igraju na svojim pametnim telefonima, što je velika razlika u odnosu na skupe mobilne igre koje morate pokretati na posebnom, također skupom i vrlo specijaliziranom uređaju punom tipki i D-padova.

'Doista smo se trudili pri dizajniranju svakog aspekta Vite. Igre koje koriste dodirno sučelje su, priznajem, jako zabavne. Mnogi naslovi dolaze s doista dobrim dizajnom, no količina gumbi i padova čini ih potpuno drukčijima', kaže Yoshida. 'Stoga, iskreno se nadam, kao i mnogi među vama, da će ova kultura igranja prijenosnih igara biti nastavljena, no trenutna klima doista nije povoljna zbog dominacije mobilnih igara.'

Šteta je što Sony službeno diže ruke od Vite. Još je veća šteta što to rade zato jer su konzolu uspjeli kontinuirano sabotirati tijekom protekle dvije godine. Sav potencijal koji je ležao u ponovnom izdavanju starih naslova za PS1 i PS2 bačen je u vjetar samo zato jer konzolini tvorci smatraju da je bolje rješenje pretvoriti Vitu u periferiju za PlayStation 4.

Također, činjenica je kako je japanski div već odavno odustao od posvete konzoli, ostavivši ju sa svega par originalnih naslova, te nekoliko doista bijednih ekspedicija sprovedenih pomoću nekolicine poznatijih franšiza.

Da su bili uporni s Vitom koliko je Nintendo bio uporan sa 3DS-om, priča bi danas bila daleko drukčija. Ovako gledamo na službeno napuštanje jedne od zanimljivijih platformi čiji pravi potencijal nikad nije bio iskorišten.

Šteta.