'Ljudi žele pristup dobroj glazbi bilo gdje, na bilo kojem uređaju. Plaćaju nam zato što su shvatili da se isplati', kaže direktor Deezera, servisa koji ovih dana obilježava prvu godišnjicu djelovanja u Hrvatskoj
Deezer je francuski servis za streaming glazbe. Korisnicima omogućuje slušanje online ili offline. U katalogu ima više od 20 milijuna pjesama, 30 tisuća radiokanala i 30 milijuna korisnika.
Da biste ga mogli koristiti, ne morate skidati ni instalirati softver. Dovoljno je imati uređaj koji se može povezati s internetom i reproducirati zvuk te korisnički račun. Moguće mu je pristupiti i putem Facebooka.Postoje i lokalni glazbeni urednici, koji će vam preporučivati novu glazbu. Usto, možete i sami uploadati pjesme te stvarati playlisteO Deezeru smo popričali sa Szabolcsom Horvathom, izvršnim direktorom tog servisa za Mađarsku.
Kada i kako je Deezer pokrenut? Tko je bio pokretač, koliko je trebalo da postane servis kakav je prvotno zamišljen i kakva je njegova trenutačna pozicija na novom tržištu streaminga glazbe?
Deezer je pokrenuo prvi svjetski glazbeni streaming servis 2007. Mali francuski startup postao je vodeći svjetski pretplatnički glazbeni servis sa 20 milijuna pjesama i preko 26 milijuna poklonika u 182 zemlje - jedini glazbeni servis koji je prisutan na svim naseljenim kontinentima.
Želja nam je učiniti glazbu dijelom svakog trenutka u životu, a Deezer omogućuje ljudima slušati svoje omiljene pjesme gdje god se nalazili.
Što nudite korisnicima?
Jednostavnom pretplatom korisnik dobiva trenutni pristup više od 20 milijuna pjesama, na bilo kojem uređaju - pametnom telefonu, prijenosnom računalu, tabletu, bežičnim spajanjem sa zvučnicima, audio uređaju u automobilu i desktop računalu. Sve što trebate je jedan od ovih uređaja i internet.
Aktivacija je vrlo jednostavna - na službenim stranicama trebate samo odabrati korisničko ime i lozinku.
Na koji način Deezer ostvaruje zaradu?
Imamo tri milijuna aktivnih pretplatnika, a taj broj stalno raste zahvaljujući ulaganjima u partnerske odnose s Facebookom i važnim mobilnim operatorima.
Po čemu se razlikujete od ostalih glazbenih streaming servisa kao što su Spotify, Pandora, Grooveshark...?
Ljubiteljima glazbe nudimo nešto što nigdje drugdje ne mogu naći - servis izgrađen na predanosti, entuzijazmu i, iznad svega, ljubavi prema glazbi.
Prisutni smo u više zemalja od bilo kojeg glazbenog servisa, posjedujemo mrežu ljudi diljem svijeta od koje svatko tjedno presluša glazbe koja odgovara količini od 250 albuma. Na taj način našim korisnicima omogućujemo pristup glazbi koju vole, kao i glazbi za koju ni ne znaju da im se sviđa.
Je li YouTube, mjesto na kojem možete slušati gotovo svaki album besplatno, najveća prijetnja streaming servisima kao što je Deezer ili je to još uvijek nezakonito preuzimanje datoteka, torrenti i slično?
Jedinstvena prednost Deezera je grupa entuzijasta iz cijeloga svijeta koji su predani otkrivanju najbolje nove glazbe i koji su posvetili svoje talente ljubiteljima glazbe.
Nudimo iskustvo koje vraća radost otkrivanja glazbe - ljudi plaćaju za Deezer jer se radi o usluzi za koju su shvatili da se isplati plaćati.
Deezer je dobio 130 milijuna dolara (oko 767 milijuna kuna) od Access Industriesa, vlasnika Warner Music Groupa. U kojoj mjeri je to bilo važno za Deezer u ekonomskom smislu, ali i u pogledu sadržaja?
Ovo ulaganje bilo je od ogromnog značaja za Deezer. Omogućilo nam je da ostvarimo neke zaista zanimljive planove, uključujući pokretanje našeg međunarodnog besplatnog servisa, proširenje na tržišta novih i zanimljivih zemalja i još veća ulaganja u inovacije kako bi se Deezer temeljio na najsuvremenijoj tehnologiji.
Kakva je budućnost spoja glazbene industrije, glazbenika i interneta?
Kada je riječ o glazbi, sve važniji postaje pristup, a ne vlasništvo. Ljudi žele pristup dobroj glazbi u svakom trenutku bez obzira na to gdje se nalaze - a to je upravo ono što im mi dajemo. No isto je tako važno zamjećivati nove glazbenike.
U glazbenu industriju ulažemo tako što tražimo i promoviramo najbolje talente iz cijeloga svijeta te većini glazbenika nudimo prisutnost kakvu im tradicionalni načini distribucije glazbe ne mogu osigurati.
Deezer se nakon šest godina postojanja konačno proširio izvan granica Francuske i u 2012. ušao na 87 tržišta. Kakva je vaša strategija širenja i kakvi su vam planovi za 2013. i dalje?
Cilj je dati glazbu svijetu. U tom kontekstu planiramo i dalje širiti poslovanje kako bismo postali uistinu globalni servis, no ne radi se samo o omogućavanju pristupa milijunima glazbenih zapisa.
Omogućivati korisnicima otkrića novih, uzbudljivih izvođača i pjesama jest i dalje će nam biti vrlo važno - i zato predanost glazbi predstavlja bit našeg poslovanja.
Billboard je prošle godine odlučio konačno uvrstiti streamove servisa Spotify u konačan zbroj kod utvrđivanja popularnosti pjesama i albuma. Ukazuje li to na ozbiljne promjene u modelima streaminga i na veliku promjenu u tradicionalnoj percepciji 'kupnje glazbe' u 21. stoljeću?
Iza nas je desetljeće zbrke oko pitanja koji su servisi i tehnologije dostupni, koji su dobri, i što je u stvari zakonito. Ljudi su u toj silnoj zaokupljenosti izborom izgubili dodir s glazbom.
Slušali su velike količine glazbe, ali nisu je slušali kao nekad i često je to slušanje bilo pasivno. No digitalna glazba postala je zrela, a pretplatnički glazbeni servisi kao što je Deezer odigrali su veliku ulogu u ponovnom uspostavljanju veze s glazbom.
Što mislite o funkcioniranju sličnih servisa u našoj regiji? Jesmo li spremni za njih?
Deezer je prvi veliki pretplatnički glazbeni servis u Hrvatskoj, a u regiji smo ostvarili neka vrlo uspješna partnerstva. Uočavamo veliku potražnju za našim servisom na ovom području i smatramo da će ona u budućnosti samo rasti.
Kakvo je vaše iskustvo nakon godine dana na hrvatskom tržištu?
Deezer je prvi veliki pretplatnički glazbeni servis koji se pojavio u Hrvatskoj i potražnja je vrlo velika. Cilj nam je izgraditi servis i učiniti Deezer dostupnim što većem krugu ljudi, a ostvarit ćemo ga kroz partnerstva i formiranjem tima ljubitelja glazbe koji će biti u potrazi za najboljim glazbenim uracima u Hrvatskoj.