Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu domaćin je treće Konferencije o arhiviranju weba 'Web Archiving Conference (WAC)'.

Prethodne dvije su održane 2017. u Londonu i 2018. u Wellingtonu, a u Hrvatskoj će biti održana 6. i 7. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin u suradnji s Konzorcijem za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja (International Internet Preservation Consortium – IIPC), u povodu 15. obljetnice postojanja Hrvatskog arhiva weba.

Tijekom dva dana bit će održano šest tribina, četiri radionice i više od 40 izlaganja o najnovijim svjetskim dostignućima u razvoju tehnologija, pomagala, standarda i iskustva za arhiviranje internetskog sadržaja.

Među govornicima su, između ostalih, izvršni direktor najveće europske digitalne baštinske zbirke Europeane Harry Verwayen te stručnjakinja na području istraživanja weba, viša predavačica i jedna od utemeljiteljica Digitalnoga laboratorija na Otvorenome učilištu u Izraelu Anat Ben-David.

Očekuje se kako će u radu konferencije sudjelovati više od 130 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz ustanova i organizacija kao što su Internet Archive, Stanford University, Library of Congress, Massachusetts Institute of Technology, The British Library i mnogih drugih.

Uoči konferencije, 5. lipnja će u hotelu Westin biti održana godišnja skupština Konzorcija za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja, utemeljenog 2003. godine na poticaj nacionalnih knjižnica Australije, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Italije, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Kongresne knjižnice i mrežne platforme Internet Archive, čija je članica od 2008. godine i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

50 TB arhivske građe

Hrvatski arhiv weba uspostavljen je u rujnu 2004. godine u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Među prvim arhiviranim stranicama bile web stranice Vjesnika, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije.

Hrvatska je tada bila jedna od desetak zemalja koje su krenule s arhiviranjem nacionalnog weba pohranjujući građu koja predstavlja dio hrvatske nacionalne, kulturne i znanstvene baštine (news portali, blogovi, web-sjedišta ustanova, udruga, događaja, klubova, znanstvenih projekata, stručnih i znanstvenih časopisa i knjiga).

Do 2011. godine pohranjivala se prethodno identificirana građa na temelju kriterija utvrđenih od same Knjižnice. Od te godine NSK (uz dnevna i tjedna arhiviranja) jednom godišnje pobire (harvestira) sve javno dostupne sadržaje na nacionalnoj domeni (.hr).

Provode se i arhiviranja sadržaja koji se odnose na posebnu temu ili događaj od općeg nacionalnog značaja kao što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori, ulazak Hrvatske u Europsku uniju, povijesni i sportski događaji, prirodne katastrofe…

Posljednje osmo pobiranje weba provedeno je koncem 2018. i početkom 2019. godine, a posljednja tematska pohranjivanje odnosila se na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. u Rusiji i nedavno održane europarlamentarne izbore.

Danas je u HAW-u 7.500 naslova odnosno 65.000 arhiviranih primjeraka, koji zajedno s harvestiranjima vršne .hr domene zauzimaju 50 TB diskovnog prostora. Arhivirana građa javno je dostupna i može se pretraživati po bilo kojoj riječi iz naslova, URL-a te po ključnim riječima, a omogućeno je i složeno pretraživanje. Sadržaj je moguće pregledavati i prema predmetnim područjima i abecedno ovdje. Kao jedini arhiv weba, Hrvatski arhiv weba moguće je pretraživati i u Europeani, najvećoj europskoj digitalnoj baštinskoj zbirci.

Web se arhivira dulje od 30 godina

Povijest arhiviranja weba u svijetu seže u 1996. godinu kada je s arhiviranjem weba započela međunarodna organizacija Internet Archive, čija je arhiva weba dostupna putem Wayback Machine danas najveći arhiv sadržaja objavljenih na Internetu s više od 350 bilijuna web stranica, 20 milijuna knjiga i tekstova, 4,5 milijuna audio zapisa, četiri milijuna video zapisa i tri milijuna fotografija.

Nakon njih ubrzo je s arhiviranjem weba započelo i nekoliko nacionalnih knjižnica, među prvima Australija, Švedska i Novi Zeland.

'Građa s weba predstavlja značajan izvor informacija i važno ju je sačuvati i ponuditi budućim generacijama na korištenje. Arhiviranje weba ključno je za sva područja znanosti, jer se danas sve veći dio znanstvenog života, ali i značajan dio života jedne zemlje odvija na webu i raznim platformama kao što su blogovi i društvene mreže', rekla je Ingeborg Rudomino iz Hrvatskog arhiva weba.