Na Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Matea Žilak došla je prije sedam godina iz Slavonskog Broda. Na fakultetu je diplomirala i na njemu ostala. Tema njenog diplomskog rada bila je primjena virtualne stvarnosti u edukativne svrhe, a u sklopu svog doktorskog studija istražuje potencijal rješenja zasnovanih na novim tehnologijama za poboljšanje kvalitete života.

Za Mateu se čulo sredinom svibnja, kad se pojavila na okruglom stolu 'Postani i Ti, djevojka IT', koji je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva organizirao povodom potpisivanja Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu. Ova asistentica Zavoda za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva pred okupljene srednjoškolke nije stigla sama; povela je pet studentica kako bi pokazala da je ženama mjesto u IT sektoru.

Matea je članica Laboratorija za asistivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju (ICT-AAC).

'Naš laboratorij razvija i istražuje sve mogućnosti novih tehnologija i postojećih ICT tehnologija za pomoć i podršku svim osobama s različitim teškoćama, bilo da je riječ o djeci ili odraslima', kaže Matea. Ona je i članica multidisciplinarne Kompetencijske mreže ICT-AAC u kojoj uz Mateu i ekipu s FER-a sudjeluju Edukacijsko-rehabilitacijski, Grafički i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

'Oni imaju stručno znanje iz svojih domena, a mi znanje o tehnologijama koje omogućava da se ta rješenja i implementiraju', kaže Matea. U mrežu su, dakako, uključene razne institucije, tvrtke i udruge koje okupljaju osobe sa složenim komunikacijskim potrebama: one koje se ne mogu izraziti putem govora ili imaju poteškoće u razumijevanju, osobe s intelektualnim teškoćama, poteškoćama sluha, vida, cerebralnom paralizom...

'Pokušavamo povećati svijest o potrebi razvoja rješenja koja će biti pristupačna i dostupna svim osobama neovisno o njihovoj dobi ili mogućnostima, tj. da rješenja imaju mogućnost prilagodbe što većem broju korisnika.'

Suradnjom članova Kompetencijske mreže ICT-AAC dosad je razvijeno tridesetak aplikacija za edukaciju i komunikaciju osoba sa složenim komunikacijskim potrebama.

'I ovaj semestar u sklopu završnih i diplomskih radova sa studentima razvijamo nove aplikacije pa će ih biti još', veli Matea. A sve te aplikacije besplatno su dostupne u internetskim trgovinama, bilo za Android, bilo za iOS, pa i za web.

Članovi Laboratorija sudjeluju i na drugim projektima. Jedan od aktualnih je projekt suradnje s HAKOM-om u okviru kojeg se razvija pristupačno web sjedište za osobe s invaliditetom.

'To je web sjedište na kojem postoje sve ponude telekom operatora za mlade, starije i osobe s invaliditetom', pojašnjava Matea. 'Ovaj pristupačni web ima različite opcije kojima je moguće prilagoditi sadržaj korisnicima s različitim teškoćama, poput povećanja veličine teksta, promjene fonta, boje pozadine i teksta, isticanja linkova.'

Matea je još kao studentica sudjelovala u istraživačkim aktivnostima povezanim s temom pristupačnosti. Prilagodba sadržaja i virtualna stvarnost zaokupili su je na fakultetu, no oduvijek je voljela matematičke predmete u kojima može rješavati razne zadatke.

'Iako sam se bojala upisati FER jer dotad nisam imala doticaja s programiranjem i elektrotehnikom, imala sam sreću da sam imala podršku obitelji. Mama je uvijek govorila: ako su mogla tvoja dva starija brata uspješno završiti FER, nema razloga da i ti to ne učiniš', kaže Matea, dodajući da smatra kako predznanje o programiranju i ostalim predmetima pomaže, ali nije toliko bitno.

'Bitno je da, kad se upišeš, uhvatiš taj tempo i naučiš se nositi sa svim obvezama i napornim rasporedom. U početku je teško, ali ako imaš volju i želju, možeš sve.'

Jedan je brat odabrao smjer elektronike, drugi računarstva. I ona je bila sklonija računarskim smjerovima pa se na kraju odlučila za telekomunikacije i informatiku.

'Imala sam odličnu mentoricu koja me uvijek motivirala', hvali Matea profesoricu Željku Car. 'Zbog nje sam odlučila ostati na faksu, postati asistentica i upisati doktorski studij.'

Jedno od Mateinih područja rada je virtualna stvarnost; ona je bila i tema njenog diplomskog rada.

'Tehnologija virtualne stvarnosti donosi brojne prednosti u različitim područjima primjene', zapisala je tada. 'Virtualna stvarnost donosi nove pristupe učenju zbog kojih ono može postati atraktivnije, a istodobno učenici mogu izuzetno razviti kreativnost i inovativnost. Matematika je idealno područje u kojem tehnologija virtualne stvarnosti može pomoći pri usvajanju apstraktnih koncepata koje ona pruža.'

Virtualna i proširena stvarnost tema su i njenog doktorskog istraživanja.

'Želim istražiti koliki je potencijal i dobrobit što ih donosi ta nova, moderna tehnologija. Virtualna i proširena stvarnost danas su buzzword za koji svi znaju. Mene zanima kako se ona može primijeniti da je mogu svi koristiti, da služi za edukaciju, rehabilitaciju ili potpomognutu komunikaciju, bilo djeci, bilo ostalima...'

No treba li olako prihvatiti baš sve što nam donose nove tehnologije?

'Mobilnim aplikacijama služe se svi, ali još uvijek nije potpuno istražena mogućnost novih tehnologija u radu s djecom. Otvoren je niz etičkih pitanja: je li to uopće prikladno za djecu, obzirom na to da se dječji mozak još razvija do određene dobi', upozorava Matea. 'Upitno je koliko su za djecu prikladne naočale i zasloni koji se koriste za virtualnu i proširenu stvarnost. Tek će se pokazati u koje se svrhe mogu primijeniti rješenja temeljena na modernim tehnologijama, a istraživačkim pitanjima vezanim uz to i ja se bavim u svom doktorskom istraživanju.'