Prihodi ostvareni uz cloud model isporuke, uz promet smartphone uređaja, predstavljaju jedini segment domaćeg IT tržišta koji je tijekom prošle godine zabilježio snažan rast. Tako će, po svoj prilici, izgledati i ova godina.

Evolucija i razvoj modela poput softvera kao usluge (SaaS), platforme kao usluge (PaaS) i infrastrukture kao usluge (IaaS) obilježiti će IT scenu na duže razdoblje.

Te su se procjene mogle čuti tijekom jednodnevne IDC-eve konferencije o računalstvu u oblaku, koja je u zagrebačkom hotelu Antunović okupila oko 150 predstavnika tvrtki, organizacija i državnih institucija.

Potrošnja na taj segment iznosi tek nešto više od jedan posto ukupne domaće potrošnje na IT - oko 68 milijuna kuna, rekao je direktor i glavni analitičar tvrtke IDC Adriatics Boris Žitnik. Od toga na vrijednost usluga pruženih javnim oblakom otpada 18 milijuna kuna.

Riječ je o marginalnim iznosima, ali i o tržišnom segmentu s perspektivom naglašeno visokog rasta.

Tijekom okruglog stola, održanog u sklopu konferencije, mogla su se čuti različita mišljenja oko toga kakvu budućnost ima cloud computing u Hrvatskoj te kako ga treba razvijati.

Domaći ponuđači ne strahuju od inozemne konkurencije, zato što smatraju da će kupcima biti lakše dobiti uslugu i korisničku podršku na hrvatskom, kao i poslovati s partnerima koji razumiju njihove potrebe i specifičnosti.

Marko Makovac iz Microsofta veliku priliku za razvoj vidi u segmentu malih i srednjih poduzeća, kojima bi računalstvo u oblaku moglo biti platformom za širenje poslovanja i alat za povećanje konkurentnosti.

Iako Microsoft nudi sve više usluga cloud computinga i time konkurira svojim dosadašnjim partnerima na hrvatskom tržištu, Makovac ne smatra da će to biti problem.

'Microsoft nema puno izbora', rekao je, 'To je nužnost. Ako to ne napravimo, za pet nas godina neće biti. No, mi postavljamo eko sustav, u kojem će biti jako puno prostora za nadogradnju.'

Berislav Lastrić iz HP-a male i srednje tvrtke vidi kao one koje će među prvima prihvatiti računalstvo u oblaku, zbog prednosti koje donosi (ponajprije smanjenja troškova), ali i zbog toga što su velike tvrtke složenije, inertnije i skeptičnije prema novim tehnologijama.

Trebalo bi svakako iskoristiti i to što je projekte cloud computinga moguće financirati sredstvima iz europskih fondova. Za to bi inicijativa trebala doći prvenstveno iz akademske zajednice i državne uprave, moglo se čuti tijekom okruglog stola.

Veliki je nedostatak, i to ne samo u Hrvatskoj, izostanak široko usvojenih standarda koji bi omogućili interoperabilnost i prenosivost usluga računalstva u oblaku. No, to će se riješiti najkasnije tijekom idućih pet godina.