Ukupna ulaganja u visoko obrazovanje u 2012. godini iznosit će 2.781.086.019 kuna, a u 2013. 2.705.230.086 kuna.

'Od toga je za redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu osigurano 1.255.984.103 kuna što je više od ukupnih izdvajanja za sve ostale javne visokoškolske ustanove u državi', rekao je ministar.

Ukupna sredstva za znanstvene projekte bit će identična ovogodišnjim i iznosit će 110 milijuna kuna, no s obzirom na podatke iz rebalansa za 2012. godinu, u idućoj će se godini zapravo izdvojiti čak i više.

Od toga, 32 milijuna kuna ide za temeljno financiranje djelatnosti kroz višegodišnje ugovore; 40,5 milijuna za produljenje financiranja postojećih znanstvenih projekata, projekata koji su na natječajima Hrvatske zaklade za znanost bili visoko ocijenjeni te projekata koji su bili visoko rangirani na natječajima EU-ovog okvirnog programa FP7. Treći dio, u iznosu od 35 milijuna kuna, dodijelit će se putem natječaja Hrvatske zaklade za znanost čim Hrvatski Sabor imenuje Upravni odbor te institucije i on započne s radom.

'Time će se napokon pokrenuti novi ciklus nacionalnih znanstvenih projekta te zaključiti ciklus koji je trebao završiti još krajem 2009. godine, a koji, zbog neodlučnosti i nedjelotvornosti dosadašnjih ministara, traje već šestu godinu', rekao je Jovanović.

Previše je odlazilo za plaće, a premalo za znanost

Ministar je podsjetio da je ukupni proračun MZOS-a od 2007. do danas porastao sa 10,8 milijardi na više od 12 milijardi kuna no i da je najveći dio sredstava odlazio na masu plaća. Njihov se udio u proteklih šest godina povećao s oko 71 posto na čak 81,5 posto. Zbog mjera štednje MZOS u ovoj i sljedećoj godini kroz pregovore sa sindikatima planira ukinuti neke dodatke na plaće te udio mase za plaće spustiti ispod 80 posto.

'Prema dosadašnjem modelu 'uravnilovke' na raspolaganju su znanstvenicima bila vrlo mala sredstva - trenutačno je na gotovo 2.000 nacionalnih znanstvenih projekata u prosjeku manje od 2,5 istraživača po projektu i pojedinačni projekti imaju na raspolaganju manje od 50.000 kuna godišnje', istaknuo je ministar.

Više za najbolje

Prema novom modelu veći dio novaca usmjerio bi se kroz kompetitivne projekte vrsnim znanstvenicima kako bi se unaprijedio i nagradio rad i trud dobrih i najboljih znanstvenika te najboljih institucija.

Jovanović je najavio i rješavanje problema dijela znanstvenih novaka. MZOS je nedavno svim institucijama u sustavu znanosti uputio dopis u kojem ih se poziva da prema jasno razrađenim kriterijima izvrsnosti predlože najbolje znanstvene novake od njih ukupno oko 2.500 od kojih će Ministarstvo odabrati njih 20 za koje su osigurana dodatna sredstva u 2013. Osim toga dio znanstvenih novaka mogao bi se zaposliti kroz sredstva koja se danas koriste za vanjsku suradnju. Ministarstvo priprema model prema kojem bi se 20 posto najboljih od onih koji bi izašli iz sustava zaposlilo uz sufinanciranje samih institucija. Također, prema jasno razrađenim kriterijima, institucije će ovih dana primiti poziv za zapošljavanje 20 novih djelatnika u suradničkom zvanju asistent.

'Možemo reći da će svi novaci koji su to svojim radom i rezultatima zaslužili i za koje postoje kadrovske potrebe Sveučilišta biti izabrani u zvanje docenta', rekao je.

Uspješno privlačenje sredstava EU

Jedan od važnih izvora financiranja bit će i FP7 okvirni program EU. 'U tome hrvatski znanstvenici pokazuju se izuzetno uspješnima pa su dosada privukli 48,5 posto više sredstava od uloženih. Do sada je Hrvatska u FP7 ukupno uplatila 36,3 milijuna eura, a povučeno je čak 53,9 milijuna eura', rekao je Jovanović.

Značajna sredstva planiraju se uložiti u infrastrukturu - kroz IPA projekte i strukturne fondove EU-a. Samo u BIOCENTAR Zagreb u sljedeće dvije godine uložit će se oko 140 milijuna kuna. U 2013. godini pokrenut će se, u suradnji sa Svjetskom bankom, Drugi projekt tehnološkog razvoja kroz kojega će u sljedeće četiri godini akademskoj zajednici u RH biti stavljeno na raspolaganje 24 milijuna eura.

Zakoni idu ponovno u Sabor

Ministar je najavio i da se uskoro u saborsku proceduru vraćaju Izmjene i dopune zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje bi trebale dovesti do predviđenog preustroja sustava financiranja, napredovanja i kriterija u znanstvenoj djelatnosti te uključivanja vrsnih domaćih i međunarodno priznatih stručnjaka u naša tijela, povjerenstva i odbore.

'Naravno, u svemu tome su nam ključne upravo uključivanje i podrška naših vrsnih znanstvenika u te procese i u savladavanje nemalih prepreka i otpora koje neki u sustavu navikli na neodgovorno i neracionalno ponašanje generiraju i javno promoviraju. Sigurni smo ipak da alternative promjenama nema te da ćemo u suradnji s najboljim pojedincima i institucijama u sustavu znanosti vrlo brzo vidjeti rezultate naših zajedničkih nastojanja', rekao je i dodao da je i današnji čin potpisivanja trogodišnjih Ugovora o punoj subvenciji redovitih studenata jedan od značajnijih koraka u tom smjeru jer su osmišljeni tako da se osim financijskih sredstava definiraju i razvojni ciljevi te indikatori kojima bi se pratilo ostvarivanje ciljeva.