Ove godine po 12. put za redom u nizu hrvatskih gradova od Poreča i Zaboka, preko Rijeke i Zadra do Osijeka, Splita i Zagreba održat će se Tjedan mozga koji je proteklih godina izazvao veliko zanimanje javnosti što je razumljivo jer je neuroznanost jedna od najvažnijih grana medicinskih znanosti uopće, a mozak svakako najfascinantnija i najsloženija kreacija u poznatom svemiru. Konačno za istraživanje mozga nedavno su izdvojena najveća sredstva u povijesti znanosti, rečeno je na konferenciji za tisak povodom Tjedna mozga koji će se održati od 11. do 17. ožujka 2013.
Za ovogodišnji Tjedan mozga Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je tri posebno zanimljive teme:
1. Promijenjena stanja svijesti
2. Neurobiologija ovisnosti
3. Mozak i pokret
'Činjenica da se Tjedan mozga događa već 12. put pokazuje da smo uspjeli javnost zainteresirati za istraživanja mozga. Jedino nismo uspjeli zainteresirati političare. No tu nam je pomogla Europa koja je istraživanjima mozga dala prioritet', rekao je na konferenciji za tisak predsjednik Hrvatskog instituta za istraživanje mozga akademik Ivica Kostović.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić istaknuo je da je Europski najvažniji dokument za znanost Horizon 2020. prepoznao neuroznanost kao prioritet i dao joj veliko značenje. 'Prepoznato je da više od 30 posto svih troškova u zdravstvu otpada na duševne, neurološke bolesti, više nego na kardiovaskularne i maligne bolesti koje smo navikli doživljavati kao najveća financijska opterećanja', rekao je Kusić.
Na bolesti živčanog sustava godišnje se u svijetu troši oko 798 milijardi eura, a na kardiovaskularne 152 milijarde. O važnosti ove znanstvene grane govori i činjenica da je Europa nedavno odlučila financirati najveći projekt u povijesti za nove tehnologije i razvoj računala koje bi imalo donekle svojstva mozga težak 1,19 milijardi eura (pogledajte film s prijevodom dolje). Hrvatska nije dio glavnog projekta kojem je sjedište u Švicarskoj, koja je i najviše uložila – oko 250 milijuna eura, međutim, ima veliku ekipu međunarodno priznatih neuroznanstvenika što je garancija da će se moći uključiti u neke projekte, istaknuto je na konferenciji.
'Ne sudjeluju ni mnoge razvijene zemlje. No oko 30 posto od ukupnih 1,19 milijardi eura bit će za kompetitivne naknadne projekte. Naša je namjera natjecati se za te kompetitivne podprojekte, za edukaciju stručnjaka ili za stipendije, osobito ako okupimo kvalitetan tim', rekao je Kostović.
Akademik je naglasio da je važno da već mala djeca kroz obrazovanje, ali i ovakve edukacijske programe postanu svjesna značaja mozga i činjenice da je to fascinantno složen organ koji se ne razvija, kako neki misle, u sedam godina, već kroz 25 godina života čemu u prilog, među ostalim, govori i činjenica da se shizofrenija ne može dobiti u ranom djetinjstvu već negdje nakon 18. godine života kada se formiraju određeni dijelovi mozga.
Jedna od tema ovogodišnjeg tjedna, rekao je, bit će i ovisnost o drogama kojoj se u Hrvatskoj ne posvećuje dovoljno pozornosti. 'Agresivnija kampanja vodi se protiv pušenja nego protiv droga... Mladi bi trebali znati da konzumiranje kokaina može u mozgu stvoriti rupe veličine centimetra te da i pušenje marihuane može biti štetno osobito u trudnoći', objasnio je Kostović.
Istaknuo je da bi mnoge posjetitelje predavanja i radionica Tjedna mozga mogla zanimati tematika svijesti koja već stoljećima intrigira i filozofe i znanstvenike i teologe.
'Pokušat ćemo rasvijetliti svijest; odgovoriti na pitanje koja područja mozga sudjeluju u stvaranju svijesti ali i u poremećajima svijesti kao što je primjerice koma', rekao je Kostović.
Prof. Miloš Judaš s Medicinskog fakulteta u Zagrebu objasnio je da će gotovo sva predavanja biti popularna i prilagođena javnosti uključujući čak i one najmlađe.
'Porezni obveznici trebaju saznati za što su izdvajali svoja sredstva. Mi ćemo svi iskočiti iz svojih koža stručnjaka i uskočiti u uloge prosvjetitelja. Kroz našu zgradu proći će 50 ili 60 grupa iz vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta. Tako je bilo i prošle godine. Kroz naše laboratorije moći će naučiti o uređajima poput mikroskopa i postaviti pitanja', objasnio je Judaš i dodao: 'U našoj se zemlji u neuroznanost ne ulažu silni novci kao drugdje u svijetu, ali da opravdamo ovo malo što smo potrošili pokazat ćemo ljudima što smo napravili'.
Većina predavanja bit će otvorena za javnost, a u Zagrebu će se glavnina njih održavati na Medicinskom fakultetu na Šalati. Program cijelog tjedna možete vidjeti na ovom linku.
