Austrijski mediji ističu da se od 16 nuklearnih centrala u njihovom susjedstvu - Njemačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Švicarskoj – čak četiri nalaze u zonama visokog seizmičkog rizika. Austrijanci su prije 30-ak godina referendumom onemogućili gradnju nuklearke u Zwentendorfu i do danas ostali dosljedni u svojoj energetskoj orijentaciji. Međutim, prema slovenskim stručnjacima, ta je politika licemjerna budući da Austrija, unatoč brojnim hidrocentralama, u velikoj mjeri ovisi o uvozu struje koja se proizvodi upravo u nuklearkama.

Kao visoko rizične Austrijanci navode NE Krško u Sloveniji, Mochovce i Bohunice u Slovačkoj te Neckarwestheim u Njemačkoj.

Niklas Schinerl iz organizacije Greenpeace upozorava da se slovenska nuklearka nalazi u području u kojem se u prosjeku svakih 200 godina očekuje veći potres te da oni magnitude oko šest stupnjeva ondje nisu rijetkost. Neckarwestheim kraj Stuttgarta je zastarjela, a u njenoj blizini nedavno su zabilježeni odroni tla. Mochovce pak ima samo jedan zaštitni ovoj umjesto dva. Austrijski ministar okoliša Nikolaus Berlakovich stoga je zatražio provođenje testova na stres za sve europske centrale.

Zatvaranje Krškog najglasnije traže austrijski socijaldemokrati, zeleni i koruški Slovenci.

'Japanska katastrofa nužno mora dovesti do promjene u energetskoj politici', izjavio je jučer austrijski političar Vladimir Smrtnik i pozvao Europsku uniju da se postupno riješi nuklearne energije.

Čak i znanstvenici nepotrebno uzbunjuju javnost

No hrvatski stručnjaci za nuklearne elektrane ističu da je Krško građen po najvišim američkim standardima te da mu ne prijeti nikakva opasnost.

'Nuklearna elektrana Krško dizajnirana je tako da može sigurno izdržati maksimalan potres kakav se može pojaviti u ovom području jednom u 10.000 godina', rekao je za tportal dr. sc. Zdenko Šimić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, profesor na FER-u koji je za Krško radio vjerojatnosnu sigurnosnu analizu.

'Fukushima je izdržala šest puta veći potres od onoga za koji je bila dizajnirana i zapravo se ništa ne bi dogodilo da nakon toga nije uslijedio dva puta veći tsunami od najjačeg koji je bio predviđen. U našim krajevima nemamo tsunamija', objasnio je.

Dr. Šimić tvrdi da se oko Krškog diže nepotrebna i bezrazložna medijska prašina.

'Treba se sjetiti da su Austrijanci Slovencima htjeli uvjetovati ulazak u Europsku uniju zatvaranjem nuklearke. No svi ti napisi samo su nepotrebno uznemiravanje javnosti. Nažalost, čak i neki hrvatski znanstvenici pridonose širenju panike. Ja se nikako ne slažem s njima. Mislim da ova havarija neće ugroziti čak ni nuklearni program u Japanu, odnosno da će Japanci unatoč katastrofi nastaviti sa svojim planovima da do 2020. oko 40 posto električne energije proizvode u nuklearkama. Što će se dogoditi u drugim zemljama, nažalost, više je pitanje politike i percepcije javnosti nego znanja i činjenica.'

Krško je sigurniji od Fukushime

Dr. Šimić ističe da je reaktor u Krškom suvremeniji i sigurniji od onoga u Fukushimi te da je prošao rigorozne testove.

'Sve elektrane, uključujući i Krško, bile su izložene brojnim testiranjima stručnjaka. Krško ima čak jednu barijeru više od Fukushime - ima primarni i sekundarni rashladni krug i daleko veću zaštitnu zgradu koja može izdržati teže uvjete u unutrašnjosti kod bilo kakvih malo vjerojatnih poteškoća. Tome treba dodati i dobro održavanu opremu i trenirano osoblje koje je u stanju provesti mjere savladavanja nesreća iznad onih predviđenih projektom elektrane. Dakle, reaktor u Krškom je i sigurniji i noviji od japanskog', zaključio je hrvatski nuklearni stručnjak.

Dr. Šimić ističe da će se unatoč tome sva iskustva iz problema s NE Fukushima pomno analizirati i ustanoviti njihova eventualna relevantnost u našem slučaju.