Sam Altman predsjednik je tvrtke koja obećava svjetliju budućnost čovječanstvu. Ne, to nije OpenAI, već tvrtka Oklo, u kojoj razvijaju tehnologiju nuklearne energije, navodno nužne za budući napredak umjetne inteligencije.

Naglo povećanje broja podatkovnih centara gladnih električne energije znači kako bi potražnja za strujom uskoro mogla nadmašiti ponudu. Što je problematično na više razina.

Čelnici tehnoloških tvrtki tvrde kako je nuklearna energija ključna za budućnost prihvatljivu za klimu. Ipak, postoje dvojbe oko toga koliko će njihova ulaganja doista koristiti široj javnosti, a koliko štititi sposobnost poslovanja njihovih tvrtki.

Struja mora nekako biti proizvedena

Nije sporno kako će do povećanja proizvodnje energije morati doći. Potražnja električne energije američkih podatkovnih centara porasla je 50 posto od 2020. i sada čini četiri posto potrošnje energije u toj državi.Ta bi brojka mogla narasti na devet posto do 2030., prema prognozi analitičara UBS-a koju prenosi CNN Busines.

Očekuje se da će ukupna potražnja za električnom energijom u Sjedinjenim Državama rasti 13 do 15 posto godišnje do 2030., prema analitičarima JPMorgana. Potrebe podatkovnih centara za električnom energijom također ugrožavaju obećanja tehnoloških divova o održivosti njihovog poslovanja kad je riječ o zaštiti okoliša.

Podatkovni centri ne mogu se osloniti na energiju Sunca ili vjetra im je potrebna stabilna opskrba električnom energijom 24 sata dnevno. Tehnički divovi ukazali su na prednost pouzdanosti nuklearne energije u odnosu na druge obnovljive izvore energije, poput sunca ili vjetra.

Microsoft je u rujnu osigurao dogovor o ponovnom otvaranju reaktora na Three Mile Islandu, gdje je 1979. došlo do nesreće i djelomičnog otapanja rekatora, s ciljem oživljavanja drugog reaktora do 2028. Amazon i Meta također su počeli raditi na sklapanju poslova kako bi osigurali buduću nuklearnu energiju za svoje podatkovne centre.

Investicije na sve strane

Oklo nije jedina Altmanova investicija u nuklearnu energiju. Također je uložio u Helion Energy, nuklearni startup koji koristi drugačiju vrstu tehnologije od Okla.

Suosnivač Facebooka i glavni izvršni direktor Asane Dustin Moskovitz, suosnivač LinkedIna Reid Hoffman i tvrtka rizičnog kapitala milijardera Petera Thiela, Mithril, također su uložili u Helion Energy.

Mithril je u kolovozu posjedovao 5,3 posto dionica Okla, a Thiel je navodno podržao i druge nuklearne startupove.

TerraPower, kojim predsjeda osnivač Microsofta Bill Gates, nalazi se u ranim fazama izgradnje novog nuklearnog reaktora u Wyomingu.

Google se 2022. pridružio krugu financiranja od 250 milijuna američkih dolara za nuklearni startup TAE Technologies, a Amazon je u listopadu pokrenuo krug financiranja od 500 mil. USD za nuklearni startup X-energy. Osnivač Amazona Jeff Bezos također je uložio u kanadski nuklearni startup General Fusion.

Ark Invest Cathie Wood također je uložio u Oklo ranije ove godine. Chris Wright, izvršni direktor fracking tvrtke Liberty Energy koji bi trebao postati novi američki ministar energetike, također je u Oklovom odboru.

Američki predsjednik Joe Biden u srpnju je potpisao Zakon o napredovanju (Advance Act), osmišljen kako bi se omogućilo lakše, jeftinije i brže dopuštanje i izgradnja novih nuklearnih reaktora. Podržale su ga obje američke ključne stranke.

Tijekom ovogodišnjih klimatskih razgovora COP28, Sjedinjene Države pridružile su se više od 20 drugih zemalja u obećanju utrostručenja globalnog kapaciteta nuklearne energije do 2050. godine.

Brzi reaktori

Iako je General Fusion još uvijek u procesu dokazivanja kako njegova tehnologija radi, očekuje se kako bi fuzija trebala biti sigurnija opcija od fisije, jer spaja atome, a ne razdvaja ih. Zbog toga je vrlo teško pokrenuti ju i vrlo lako zaustaviti.

U budućnosti tvrtka očekuje kako će njezine elektrane imati profil zračenja vrlo sličan onom u bolnici koja koristi medicinske izotope ili ima odjel za liječenje raka.

Ali, pojedini su stručnjaci zabrinuti zbog velikih ulaganja u nuklearnu industriju čelnika industrije poznate po ignoriranju propisa koji bi je mogli usporiti. Oklo, koji su 2013. osnovala dva diplomca MIT-a, razvija napredne nuklearne reaktore za 'proizvodnju obilne, pristupačne, čiste energije na globalnoj razini'.

Ime tvrtke inspirirano je regijom Oklo u afričkoj državi Gabonu, gdje je - kako kažu znanstvenici - prije dvije milijarde godina postojao jedini dosad poznati prirodni nuklearni reaktor na Zemlji.

Oklo gradi takozvane 'brze reaktore', za koje kaže kako mogu stvoriti veću izlaznu snagu iz manje goriva - što znači da su manji i jeftiniji - i mogu reciklirati iskorišteno nuklearno gorivo iz drugih postrojenja. Planira prodavati energiju iz tih manjih reaktora izravno kupcima, kao što su operateri podatkovnih centara, potencijalno izravno na licu mjesta.

Dionice Okla udvostručile su se od početka javnog trgovanja u svibnju nakon spajanja s Altmanovom tvrtkom za akvizicije za posebne namjene, AltC Acquisition Corp. Taj snažan rezultat dionica dolazi jer se očekuje kako će rast umjetne inteligencije potaknuti potražnju za nuklearnom energijom, iako Oklo još ne zarađuje.

Tvrtka je u rujnu dobila odobrenje za početak istraživanja lokacije za jedan od svojih malih reaktora u Idahou i kaže da je postigla nekoliko sporazuma o prodaji buduće energije operaterima podatkovnih centara. No, za sada su ovi mali modularni reaktori samo teorija, s dugim i skupim putem do stvarne proizvodnje i prodaje energije.

Problemi s gorivom

Ostali nedavni napori SAD-a za izgradnju novih nuklearnih reaktora bili su poremećeni kašnjenjima i prekoračenjem troškova. SAD se također se suočavaju s preprekama u pristupu dovoljnim količinama goriva za pogon novih reaktora, nakon ograničenja uvoza obogaćenog urana iz Rusije radi rata u Ukrajini.

Američka vlada pročešljava vlastite nuklearne zalihe kako bi pronašla dovoljno goriva za neke projekte i nastoji pokrenuti projekte obogaćivanja goriva.

Gatesov TerraPower u lipnju je započeo s radom na svom demonstracijskom postrojenju nuklearnog reaktora, za koje se nada da će biti operativno do 2030.

Za sada je izgradnja na lokaciji u Kemmereru (Wyoming), ograničena na nenuklearne elemente jer se čeka na puno odobrenje regulatora.

U TerraPoweru tvrde kako je njihov dizajn manji i jednostavniji od tradicionalnih nuklearnih reaktora. Namjeravaju za hlađenje reaktora koristiti natrij umjesto vode.

Tvornicu u Wyomingu grade u blizini elektrane na ugljen koja će biti zatvorena i trebala bi opskrbljivati ​​strujom PacifiCorp, komunalnu tvrtku koja se oslanjala na elektranu na ugljen.

Poput Oklovog dizajna, TerraPowerovi reaktori imat će ugrađene pasivne sigurnosne mehanizme. To znači kako su dizajnirani za automatsko hlađenje ako nešto pođe po zlu, što im omogućuje izbjegavanje katastrofa poput nesreće u Černobilu 1986. godine.

Gates je osnovao i uložio više od milijardu američkih dolara u TerraPower jer vjeruje kako je širenje proizvodnje nuklearne energije ključno za borbu protiv klimatskih promjena. Ali, TerraPower i drugi nuklearni startupi tek trebaju dokazati kako njihovi dizajni sljedeće generacije nisu samo izvedivi, nego i sigurni.