Iako je Facebook još 1. veljače ove godine objavio prospekt inicijalne javne ponude (IPO) svojih dionica, još nema potrebe za razbijanjem kasice-prasice, jer će proći još nekoliko mjeseci prije samog početka trgovine – sve dok regulator (SEC) ne razmotri valjanost ponude. Dokument (koji u cijelosti možete vidjeti ovdje) sadrži mnoštvo podataka, od vlasničke strukture, financijskog stanja, mogućnosti rasta pa do toga što se događa ukoliko Mark Zuckerberg umre…

Može zazvučati previše oprezno, no doista nije zagarantirano da će Facebookove dionice pružiti mogućnost brze zarade, barem ne za obične smrtnike. Naravno, investicijsko tržište je gladno ulaganja, ali mali ulagači stoje na kraju podugačkog reda jer su ispred njih investicijske banke. U prvih nekoliko dana ostvarit će se najveći profiti, a taj dio kolača je rezerviran za velike institucionalne investitore.

Mali ulagači će dobiti svoju priliku za kupovinu kad nakon početnog rasta i stabilizacije vrijednosti dionica veliki investitori odluče unovčiti svoj trud. Tada kupovina ima smisla ako želite dugoročno ulaganje (naravno, uz uvjet da imate brokera preko kojeg možete kupovati dionice u inozemstvu; to je kod nas moguće, ali samo kod nekolicine brokerskih kuća, a naknade su prilično visoke). Pitanje je samo imate li povjerenja u Marka Zuckerberga, antidruštvenog tipa koji je stvorio najuspješniju društvenu mrežu današnjice. Ima dosta razloga za oprez, jer će se Facebook suočiti s mnogim novim promjenama i izazovima kada postane javna kompanija.

Jedino što bankarima s Wall Streeta i dioničarima može izmamiti osmijeh je dobit, pa će se Facebookov uspjeh nadalje mjeriti nekim drugim mjerilima. Dosadašnja prednost Facebooka kao privatne kompanije, a Zuckerberg je to strateški mudro iskoristio, bila je mogućnost koncentracije na dugoročan razvoj, što je i dovelo do popularnosti koju danas ima ta društvena mreža koja će ove godine vjerojatno premašiti milijardu korisnika. Ogromna baza korisničkih podataka, u što su uključene i aktivnosti, svaki klik se bilježi, te njihovo korištenje u svrhu ciljanog oglašavanja čini glavninu (85 posto) prihoda. Kada postanu javna kompanija, pritisak dioničara da se podaci svakog pojedinog korisnika još više iskoriste mogao bi postati opasan. Mnogi korisnici postaju svjesni toga koliko Facebook zna o njima i mnogima to saznanje nije ugodno te bi mu lako mogli okrenuti leđa ukoliko pomisle da bi njihovi podaci mogli biti zloupotrijebljeni. Lavinski efekt odljeva korisnika koji bi ih mogao pogoditi u slučaju curenja osobnih podataka sigurno bi bio fatalan za budućnost kompanije.

Nije to jedina opasnost koja vreba, za vrat im puše div Google svojim servisom Plus, mnoge stare (Twitter, LinkedIn…), kao i nove, manje, ali vrlo brzo rastuće socijalne mreže poput Pinteresta. Teško će se održati dosadašnji ubrzan rast broja korisnika, razvijeni svijet je u velikoj mjeri već pokriven (osim Kine, ali na tome se, kako izgleda, poprilično radi), a Zuckerberg je toga svjestan pa zato u pismu potencijalnim dioničarima najavljuje rast baziran na razvoju novih proizvoda. Već postoji mnoštvo integriranih web stranica različitog sadržaja te aplikacija koje omogućuju slušanje glazbe, gledanje filmova, čitanje, igranje, a nezavisnim programerima je omogućeno lako dodavanje novih. Mnoge kompanije koje se bave prodajom roba i usluga posjeduju svoje virtualne trgovine na Facebooku pa će uskoro korisnici moći zadovoljiti sve svoje potrebe ne napuštajući njegovo okruženje. Naravno, taj dio neće biti besplatan, a koraci u tom pravcu su već napravljeni - Facebook ima Kredite (Credits), svoju virtualnu valutu. Ako krediti budu prihvaćeni kao sredstvo plaćanja i drugdje na mreži, uskoro možemo očekivati i oštru borbu s PayPalom. Mnogima se neće svidjeti ta pretvorba iz korisnika u kupca, ali nemojmo se zavaravati, Facebook nije potpuno besplatan ni sada, jer plaćamo ga svojom privatnošću.

Nadalje, postoji opasnost 'odljeva mozgova' - mogao bi se ponoviti scenarij koji se dogodio Googleu nakon IPO-a, kada je mnogo zaslužnih za njegov uspjeh napustilo kompaniju, uključujući Sheryl Sandberg, sada zaposlenoj u Facebooku na mjestu COO-a (chief operating officer). Uspiju li na IPO-u utržiti 5 do 10 milijardi dolara, trećina od 3200 Facebookovih zaposlenika preko noći će postati milijunaši, što će im znatno promijeniti način gledanja na svijet, kao i prioritete u životu. Većina ih vjerojatno nikada neće kupiti otok u tropima, ali vjerojatno ni biti previše raspoložena za cjelonoćni prekovremeni rad kojeg, izgleda, ima prilično. U prospektu se može vidjeti Zuckerbergov neortodoksan pristup razvoju novih aplikacija - 'The Hacker Way' – ukratko, fokus je na 'izradi i isporuči', a testiranje i unapređivanje funkcionalnosti (noćni rad) dolazi kasnije.

Drugim riječima, korisnici će i dalje biti izvrgnuti gomili bugova, rušenju aplikacija, curenju podataka, čudnim i ponekad iritantnim softverskim rješenjima. Eventualno nezadovoljstvo korisnika odražava se u smanjivanju vrijednosti dionica, što opet za sobom povlači veći pritisak dioničara da se stvari riješe i bit će svakako zanimljivo gledati na koji će način Zuckerberg i društvo pomiriti hakerski način s uobičajenim poslovnim načinom vođenja biznisa.

Stvar je zapravo jednostavna: neki internetski IPO-i, primjerice Googleov, bili su vrlo uspješni te su profitirali oni koji su kupili i držali dionice. Neki, poput Grouponovog, nisu inicijalnim investitorima donijeli veliku korist. Uspjeh Facebooka kao javne kompanije prije svega će ovisiti o umješnosti vodstva da balansira između pritiska dioničara za profitom i što manje iritacije svojih korisnika te uspješnosti izvođenja skoka od masovne popularnosti do visoke profitabilnosti i zadržavanja visokog tržišnog udjela.