Organizirani kriminal postaje sve opasniji zbog upotrebe modernih tehnologija, posebno umjetne inteligencije. Kriminalci se internetom koriste za nabavu oružja, novca ili tehnologije, ali i za vrbovanje mladih za kriminalne aktivnosti. Europol upozorava i da se umjetna inteligencija sve češće koristi u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece
Gotovo svi oblici organiziranog kriminala danas imaju svoju digitalnu inačicu, a umjetna inteligencija postaje jedno od glavnih oružja, tvrdi Europol u izvješću.
'Postaje puno lakše varati puno veći broj ljudi s obzirom na mogućnosti koje generativna umjetna inteligencija pruža', rekao je Aco Momčilović, stručnjak za umjetnu inteligenciju, za HRT.
Prema istom izvješću, umjetna inteligencija sve se više koristi i kad je riječ o seksualnom zlostavljanju djece.
'Prvo je generiranje slika eksplicitnog seksualnog sadržaja. Vrlo je zanimljivo da je preko 90 posto deepfake slika usmjereno na pornografiju i 99 posto njih na žene. Sljedeća podvrsta je još gora, a to je uključivanje maloljetnika u istu takvu vrstu slika', istaknuo je Momčilović.
'Djecu se kroz chatbotove pogonjene umjetnom inteligencijom pokuša vrbovati za neprimjerene svrhe, za financijsku dobit, seksualno iskorištavanje, organizirani kriminal, pojasnio je Ivan Ćaleta, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Centar za sigurniji internet.
Još uvijek se ne zna točno koliko je taj problem raširen u Hrvatskoj, a posebnog zakona koji regulira to područje - nema. Počinitelji se kažnjavaju prema postojećim zakonima. A posljedice za žrtve mogu biti teške.
'Razvijaju simptome depresije, anksioznosti, izolacije od drugih. Moguć je razvoj simptoma PTSP-a i nepovjerenje u tehnologiju i cijeli digitalni svijet', naveo je Ćaleta.
No umjetna inteligencija sve je dostupnija i sofisticiranija i postaje, nažalost, snažan alat za kriminalne mreže. Ali i izazov za rad policije.
'Najveći izazov je doći do podataka na temelju kojih možete doći do počinitelja. Ono što je izazov je da je u većini tih kaznenih djela počinitelji su izvan Hrvatske. Često se nalaze u jurisdikcijama koje ne surađuju s policijskim službama kao što su države Zapadne Afrike i Jugoistočne Azije i prevencija je ono što pomaže', naglasio je Renato Grgurić, voditelj službe kibernetičke sigurnosti MUP-a.