Izum koji je bio jedan od ključnih sastojaka računalne revolucije krajem 20. stoljeća počeo je razvijati još šezdesetih godina, a radio je i na razvoju e-maila, interneta, videokonferencija...
Umro je Douglas Engelbart, izumitelj računalnog miša. Bilo mu je 88 godina. Umro je mirno, u snu.
Izum koji je bio jedan od ključnih sastojaka računalne revolucije krajem 20. stoljeća počeo je razvijati još šezdesetih godina. Prvi miš imao je drveno kućište koje je pokrivalo dva metalna kotačića. Prije no što se odlučio za današnji dizajn, Engelbert je razmatrao i druge mogućnosti, uključujući i uređaj kojeg bi se pričvrstilo ispod stola i kojim bi upravljali - koljenom.
Osim na mišu, Engelbart je radio i na ranim inačicama e-maila, programa za obradu teksta i za video telekonferencije.
Rođen je u Portlandu, u Oregonu. Otac mu se bavio popravljanjem radiouređaja, a majka je bila domaćica. Studirao je elektrotehniku na državnom sveučilištu u Oregonu.
Tijekom Drugog svjetskog rata služio je kao radarist. Potom se zaposlio u NACA-i, agenciji koja je prethodila današnjoj NASA-i. No, ubrzo je dao otkaz, kako bi završio doktorat na Sveučilištu Berkeley.
Zanimalo ga je kako bi računala mogla biti upotrijebljena za pomaganje pri ljudskim spoznajnim procesima pa se našao u Istraživačkom institutu u Stanfordu, da bi nakon toga osnovao vlastiti laboratorij, Augmentation Research Center, koji je sudjelovao u razboju ARPANeta, istraživačke mreže američke vlade koja je dovela do razvoja interneta.
Engelbertove ideje bile su daleko ispred svog vremena, nastale u dobu kada su računala zauzimala cijele sobe, a podaci u njih unošeni pomoću bušenih kartica.
Prvi miš predstavio je tijekom legendarne prezentacije, poznate i kao 'majka svih demonstracija', u San Franciscu 1968. Uz miš, tom je prilikom održao i prvu video telekonferenciju i objasnio svoju teoriju poveznica temeljenih na tekstu, što će kasnije također postati neizostavnim dijelom interneta.
Iako je računalni miš patentirao, nije na njemu zaradio puno novca - patent je istekao 1987., prije no što je postao sveprisutan, piše BBC. Licenca je prodana Appleu 1983. za 40 tisuća dolara. A miševa je prodano barem milijardu.
Pogledajte prvo predstavljanje miša:
A možete pogledati i cijelu 'majku svih prezentacija':