Sami problem leži u GPS tehnologiji kao takvoj. Čipovi u mobilnim uređajima jednostavno nisu dovoljno precizni kako bi u nekim situacijama razaznali točnu lokaciju korisnika, poput upravo spomenutog primjera. No, dani u kojima nastaju ovakve greške kao da su odbrojani. 

Na nedavno održanoj konferenciji ION GNSS+ u Portlandu, poznati proizvođač raznoraznih čipova Broadcom je najavio kako su počeli testirati prve uzorke novih super-preciznih GPS čipova za masovno tržište. 

Preciznost u centimetrima

Umjesto postojeće preciznosti od kakvih pet metara, nova generacija pametnih telefona mogla bi biti točna do razlučivosti od 30-tak centimetara. Ovo će biti moguće zahvaljujući spomenutom čipu, a koji će pak znati iskoristiti prednosti nove vrste GPS signala. 

Visoka razlučivost ipak je samo dio prednosti noviteta te su očekivanja golema. Novi čipovi u pametnim telefonima će GPS osigurati čak i u gradskim središtima zaklonjenim neboderima.

Zaboravite na potrošnju baterije!

Malo tko se nije susreo s tim problemom - za potrebe navigacije koja koristi isključivo GPS, mobilni uređaji se nemilo griju i troše bateriju kao da sutra ne postoji. Zapravo, uz korištenje GPS-a, mobilni uređaji se mogu isprazniti za svega nekoliko sati. Naravno kako postoje uređaji koji mogu iskoristiti maksimalnu razlučivost postojećih navigacijskih rješenja, no oni koštaju i više od samih pametnih mobitela. O potrošnji da se i ne priča. 

Broadcom obećava kako njihov novi čip, nazvan BCM47755, traži dvostruko manje energije za rad. U pametnim telefonima će se novi čip pojaviti već dogodine, no Broadcom za sada nije želio otkriti u kojim točno modelima. 

Kako ovo sve uopće radi?

Globalni sustavi za navigaciju postoje u više različitih izvedbi. Tu su GPS, europski Galileo, japanski QZSS te ruski GLONASS. Svi oni omogućavaju uređajima na tlu da otkriju svoj položaj računanjem udaljenosti između tri i više satelita. Svi sustavi za globalnu navigaciju koriste tzv. L1 signal, koji uključuje lokaciju satelita, vrijeme i uzorak potreban za ovjeru. Nova generacija koristi složeniji signal, nazvan L5. Jasno, kineski navigacijski sustav BeiDou koristi drugačije signale te neće biti podržan od čipa BCM47755.

Pored drugačije frekvencije, signal L5 se uz stari L1 koristi za poboljšanje preciznosti. Broadcomov GPS čip prvo će 'upecati' L1 signal te će detaljniju poziciju učitati pomoću L5 signala. Prednost potonjeg je i to što se 'hvata' i urbanom okolišu prepunom nebodera koji mogu reflektirati signale. Zahvaljujući drugačijoj frekvenciji stvara se manje izobličenja signala. Ovo je ujedno i razlog što se Broadcom hvali kako će navigacija i u gradskim srcima biti nikad bolja. 

Na tržištu se već nalaze rješenja koja koriste L5 signal, no u pravilu su namijenjena tek industrijskim potrebama - posebno za potragu za izvorima nafte i plina. Broadcom će tehnologiju među prvima uvesti na masovno tržište preko pametnih telefona. 

Zašto tek sada?

GPS i druge sustave za navigaciju koristi se već dugo vremena, a tek sada je došlo do drastični(ji)h poboljšanja. Jedan od razloga za ovo je činjenica da u orbiti oko Zemlje do sada jednostavno nije bilo dovoljno satelita koji mogu emitirati L5 signale. U ovom trenutku takvih satelita je 30-tak (broje li se sateliti koji pokrivaju samo Japan i Australiju).

Stručnjaci iz polja vjeruju kako je upravo sada pravi trenutak za opremanje navigacijskih sustava novim tehnologijama koje će omogućiti iskorištavanje L5 signala. Broadcom je morao stvoriti paket koji će funkcionirati u vrlo ograničenom okviru pametnog telefona. 

To su uspjeli zahvaljujući proizvodnoj tehnologiji od 28nm, koja je omogućila manju potrošnju čipova, kao i korištenjem nove arhitekture za primanje signala (a koju Broadcom drži tajnom) te korištenjem dvojezgrenog čvorišta koje u sebi krije senzore. U konačnici se dobio paket koji je višestruko precizniji od starog, uz 50-postotno smanjenje potrošnje, piše IEEE Spectrum.

Može još bolje!

Ovo su prvi (opipljivi) pomaci, no razlučivost može biti još bolja! Spomenuti japanski sustav za navigaciju QZSS planira se lansirati dogodine, a preciznost bi mu mogla biti i do dva centimetra. Ovakvi navigacijski sustavi mogli bi se pokazati i ključnima za dah života u svijetu autonomnih vozila. Ta vozila će, uz gomilu postojećih senzora, moći biti opremljena i visoko-preciznim čipovima za navigaciju te će samostalno moći upravljati u prometu sve i da su prometnice izgubile signalizaciju i obilježja.