Nažalost, ovaj harrypotterovski pothvat za sada funkcionira samo na vrlo kratke vremenske intervale koji nisu dovoljni čak ni za brzopoteznu pljačku banke. No stručnjaci smatraju da će imati važnu primjenu u optičkim i elektroničkim uređajima.

Tim sa Sveučilišta Cornell tvrdi da je uspio napraviti rupu u svjetlosti pa događaji koji se zbivaju u njoj postaju nevidljivi. Štoviše i sama rupa ostaje skrivena.

Kako funkcionira ovaj vremenski plašt?

Dosad pronađeni plaštevi nevidljivosti temeljili su se na savijanju zraka svjetlosti pomoću tzv. metamaterijala. Zakrivljene zrake obilazile su predmete kao što struja vode obilazi oko štapa, pa su oni nestajali iz vidnog polja.

Vremenski plašt se temelji na drugom principu - promjeni brzine svjetlosti. Naime, poznato je da se svjetlost kroz vakuum kreće brže nego kroz prozirne materijale poput stakla ili vode (tako nastaje poznati lom svjetlosti). Brzina svjetlosti u vakuumu je gotovo 300.000 kilometara u sekundi, a u staklu je znatno manja – oko 200.000 km u sekundi.

U svom eksperimentu Cornellov je tim koristio tzv. vremenske leće – silicijske uređaje koji se inače upotrebljavaju za ubrzavanje prijenosa podataka. Jednom lećom su dio svjetlosti ubrzali, a dio usporili. Valovi su se na taj način razdvojili i nastala je tamna rupa. Druga leća, niže na putu svjetlosti, ponovno je spojila zrake tako da su one do cilja stigle bez traga rupe, ali i bez informacija o bilo kakvim zbivanjima koja su se dogodila dok je trajao mrak.

Stvorena praznina u vremenu trajala je samo 15 trilijuntinki sekunde, međutim, stručnjaci vjeruju da bi se dužim optičkim kablovima mogla razvući na mikrosekunde. Nažalost, na još većoj vremenskoj skali nesavršenstva u sustavu otkrila bi postojanje rupe.

Znanstvenici smatraju da je malo vjerojatno da će se dulji događaji, poput pljačke, ikada moći sakriti u vremenu. Naime, čak i sa savršenim materijalima, za skrivanje osmominutnog događaja, barem kako sada stvari stoje, trebao bi uređaj koji bi bio veličine Sunčeva sustava.