Jupiterov ledeni mjesec Europa možda svijetli u zelenim i plavim nijansama, tvrdi znanstvenik iz NASA-e. Europina ledena površina cijelo je vrijeme bombardiana elektronima visoke energije koji određene vrste leda mogu natjerati da svijetle
Jedan od najvećih kandidata za potencijalni život u našem sunčevom sustavu možda svijetli u mraku. Europa je Jupiterov mjesec koji pod ledenom površinom krije masivni globalni ocean. Njegova je površina pod konstantnim utjecajem Jupiterove radijacije koja bi mogla uzrokovati plavi ili zeleni sjaj, piše u studiji objavljenoj u Nature Astronomyju.
Rezultat ove pojave slično je 'hodanju niz plažu za vrijeme mjesečine', komentirao je Murthy Gudipati, planetarni znanstvernik iz NASA-e koji je predvodio novo istraživanje. Njegov znanstveni tim pokušao je saznati koliko duboko Jupiterovi elektroni visoke energije probijaju u Europinu ledenu površinu, kao i kemijske reakcije koje bi mogle nastati kao rezultat tog zračenja.
Kako bi simulirali uvjete na udaljenom mjesecu, znanstvenici su u laboratorijskim uvjetima zračili vodeni led jupiterskim razinama zračenja. Prva stvar koju su vidjeli je sjaj - led je počeo isijavati svjetlo. Nakon što su ozračili led dobiven iz slane vode, sjaja više praktički nije bilo. 'Prvo smo mislili da nešto nije u redu i da se elektroni ne probijaju, no kasnije smo opet pod istim uvjetima ozračili čisti led i sjaj se vratio'.
Gudipati se u razgovoru za Business Insider sjetio 'aha trenutka' u kojem su znanstvenici zaključili da sjaj zavisi o kemijskom sastavu leda te su sukladno tome počeli eksperimentirati. Prema rezultatima analize voda s natrijevim sulfatom svijetli, dok ona sa natrijevim karbonatom ne svijetli.
Tajna kemijskog sastava Europe
Premda znanstvenici još nisu otkrili točni sastav leda na površini Europe, pretpostavljaju da je put sulfata i sumporne kiseline, sudeći prema podacima iz NASA-e. Ako je gore navedeno točno, Europa bi trebala sjajiti u mraku. Površina je, naime, također prešarana slanim ledom koji ne svijetli jednakim intenzitetom kao čisti led.
'Uvjeren sam da na površini imamo nekoliko vrsta leda, što znači da on na nekim mjestima svijetli više, a na nekima manje - kao neka vrsta prirodnog mozaika. Baš me zanima kako cijela stvar izgleda izbliza.' komentirao je NASA-in stručnjak. Proučavanje Europinog sjaja mogao bi znanstvenicima pružiti bolji uvid u mjesečev sastav. Osvjetljena područja su ili čista voda ili voda s tragovima sulfata i magnezija. Tamnija područja mogla bi biti s više leda ili karbonata - sastava koji ne odašilju svjetlo nakon što ih Jupiter ozrači.
Neobično mala područja koja svjetle možda su ona na kojima ocean probija na površinu te se ubrzo nakon toga smrzne - praćenje ovakvih lokacija i poznavanje njihovih lokacija pomoći će pri traženju potencijalnog životna pod površinom Europe.
Fascinantni mjesec
Europa, podsjetimo, može podržati vodu u tekućem stanju zato jer ima ovalnu orbitu oko Jupitera, što znači da gravitacijsko polje plinovitog diva razvlači i steže mjesec što rezultira zagrijavanjem ogromnog mora te možda - potencijalnim staništem za različite oblike života.