Ministarstvo hrvatskih branitelja dosad je zaprimilo 181 zahtjev za odobravanje statusa žrtve ratnog zločina seksualnog zlostavljanja temeljem zakona koji je donesen prošle godine, od kojih je 132 zahtjeva riješeno, rekla je u utorak savjetnica ministra branitelja Željka Žokalj.
Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu stupio je na snagu u lipnju prošle godine, po kojem žrtve silovanja kao ratnog zločina, žene i muškarci hrvatski državljani, imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu od 100 ili 150 tisuća kuna te trajnu i mjesečnu naknadu za pretrpljeno stradanje i patnju od 2500 kuna, ali i pravo na dopunsku zdravstvenu zaštitu, medicinsku rehabilitaciju i psihološku pomoć.
'Ne znamo je li to konačan broj zahtjeva. Hoće li biti novih teško je predvidjeti s obzirom na vremenski odmak i stigmu koja prati žrtve', kazala je Žokalj na konferenciji na kojoj se raspravljalo o nedostacima tog zakona i o tome što se još može učiniti za žrtve.
'Hrvatska je prva zemlja koja ima zakonski okvir za zaštitu žrtava ratnog zločina seksualnog zlostavljanja, no nijedan zakon nije savršen i postoje određeni nedostaci koje očekujemo da će se izmjenama ispraviti", rekla je Marija Slišković, predsjednica Udruge 'Žene u Domovinskom ratu'.
Pojasnila je da je neprihvatljivo da žrtve nemaju pravo odabira povoljnije mjesečne naknade, nego da ih ono što primaju primjerice kao naknadu za PTSP ili naknadu za vrijeme provedeno u logoru sprečava da odaberu najvišu kategoriju, naknadu za ratni zločin silovanja. Dodala je i da je neprihvatljivo da se status žrtve ratnog zločina seksualnog nasilja odbija muškarcima koji su pretrpjeli zlostavljanja po spolnim organima.
Osim toga, kazala je, treba se založiti za žrtve iz Bosne i Hercegovine koje danas žive u Hrvatskoj i nemaju prava ni u jednoj zemlji. 'To je diskriminacija žrtava iz BiH koje ako napuste prostor Federacije ne mogu koristiti prava iz zakona', kazala je Slišković, naglasivši da Hrvatska može dati snažan doprinos zemljama u okruženju koje namjeravaju na sličan način regulirati prava žrtva seksualnog nasilja.
Psihologica Emina Simunić istaknula je važnost programa psihološke pomoći žrtvama, koji su dosad prošle dvije grupe, i koji je uvelike pomogao u poboljšanju njihove kvalitete života, te psihičkog i fizičkog zdravlja. Koliko im je potpora i priznavanje statusa koristilo posvjedočile su na konferenciji žrtve kojima je odobren puni status ili djelomičan status žrtve ratnog zločina silovanja.
Terapija i priznavanje statusa su mi puno pomogli. Puno smo učinile od kada smo odlučile progovoriti i ohrabrile smo i druge žene da progovore. Sada mogu pomoći i drugima", kazala je Ružica Barbarić iz Vukovara, žrtva kojoj je priznat status žrtve ratnog zločina silovanja.
