U Ministarstvu kulture u četiri godine broj organizacijskih jedinica odnosno odjela, odsjeka, pododsjeka, porastao je sa 58 na 96, pa je gotovo svaki peti zaposleni šef; u Ministarstvu branitelja trećina zaposlenih obavlja samo posao evidentiranja, a samo četvero ljudi radi na poslovima upravnog nadzora; u Ministarstvu znanosti među 290 zaposlenih, najviše je načelnika odjela, a zaposlenicima Ministarstva pravosuđa samo u jednoj godini isplaćeno je 14,9 milijuna kuna za prekovremene sate, otkriva Jutarnji list
Navedeni podaci dio su opsežne 'Studije restrukturiranja državne uprave' koji su ugledni stručnjaci s Instituta za međunarodne odnose napravili još krajem 2008. godine. Studiju je naručila tadašnja Vlada na čelu s Ivom Sanaderom pod egidom modernizacije javne uprave, navodi Jutarnji list. No, umjesto da bude osnova za reformu državne uprave, završila je u nečijoj ladici gdje je stajala protekle tri godine dok nije došlo do promjene vlasti. Jutarnji list je ekskluzivno dobio na uvid tu opsežnu studiju, a iz Ministarstva uprave na čelu s Arsenom Baukom najavljuju kako će im upravo to biti podloga za restrukturiranje državne uprave koje Kukuriku Vlada namjerava provesti.
Ministar Bauk je već održao sastanak s jednim od autora Studije profesorom Ivanom Korpićem s Pravnog fakulteta i predsjednikom Instituta za javnu upravu koji navodi tri glavne zadaće koje bi trebalo napraviti u restrukturiranju državne uprave.
'Potrebna je racionalizacija kojima će za 20 posto biti smanjen broj radnih mjesta u državnoj upravi, sve pomoćno-tehničke poslove prepustiti tržištu, odnosno outsourcingu, a sve ispostave državne uprave u kojima po cijeloj Hrvatskoj radi gotovo polovica od 65 tisuća zaposlenih u državnoj upravi treba spojiti u urede državne uprave u županijama kako bi se uštedjelo na troškovima', objasnio je prof. Korpić.
Studija je rađena od studenoga 2007. do studenoga 2008. pa bi podatke trebalo osvježiti, a vrlo je detaljno napravljena analiza državne uprave u ostalim ministarstvima, tadašnjem središnjem uredu za državnu upravu, Državnom inspektoratu te pet ureda državne uprave po županijama. Na više od 1100 stranica predočeno je stanje, ali i konkretni prijedlozi što treba ukinuti, spojiti ili osnovati, gdje ima previše, a gdje premalo ljudi i koliko se može uštedjeti ako se bude tako postupalo. A uštede su od, primjerice, četiri posto u Ministarstvu zaštite okoliša do čak 80 posto u Ministarstvu pravosuđa, kada bi se izdvojio zatvorski sustav.
Valja istaknuti kako nema ministarstva u RH koje je analizirano, a u kojem se ne navodi kako je glavna svrha osnivanja sektora, odsjeka, odjela i pododsjeka bila zaposliti ljude na rukovodećim mjestima samo zato da bi mogli dobiti veću plaću.
