Kad je 2004. godine Nataša Škaričić u Slobodnoj Dalmaciji otvorila priču o tome kako je američki farmaceutski div potkupljivao (i) hrvatske liječnike i zdravstvene institucije da bi omogućili registraciju pojedinih lijekova i uvrštavanja na listu HZZO-a, objavljena su i imena osumnjičenih za sudjelovanje u nelegalnim radnjama. I sâm Pfizer proveo je svoju istragu u hrvatskom predstavništvu tvrtke, što je rezultiralo otkazom čelnom čovjeku te korporacije u Hrvatskoj, Zdenku Bućanu

Liječnicima čija su imena vezana iz Pfizer nije se dogodilo ništa, unatoč tome, a na to podsjeća i novinarka Škaričić, što je i tadašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang pozivao Državno odvjetništvo na reakciju, okvalificiravši cijeli slučaj kao 'moguće teško kazneno djelo'.

Nataša Škaričić ne može se sjetiti jesu li prije osam godina pravosudne institucije kontaktirale s njom zbog afere koju je otkrila, a budući da ima bogatu dokumentaciju i široke spoznaje o cijelom slučaju, logično bi bilo očekivati da bi DORH i USKOK mogli kontaktirati s njom ovih dana. Tome u prilog ide i potvrda da su istražni organi zatražili od američkih pravosudnih tijela dostavu dokumentacije o 'slučaju Pfizer' i podmićivanju liječnika u Hrvatskoj.

Ne očekujem da će DORH ili USKOK kontaktirati sa mnom zato što, a to govorim otkako su stigle najnovije informacije iz SAD-a o nagodbi, ne očekujem apsolutno ništa od ove priče. U trenutku kad se Pfizer nagodio u Americi, ta će cijela stvar postati još konspirativnija. Oni sigurno nisu obavezni davati podatke. Ne očekujem ni da će DORH, osam godina nakon što se ta priča otkrila, najednom tako agresivno ući u sve to', navodi Škaričić dodajući da bi ipak 'voljela da je nešto demantira'.

Na kolegijalni upit je li razočarana time što se ništa nije dogodilo nakon njenog istraživanja, jer je obavila velik dio posla i za istražitelje, odgovara: 'Jesam, pa što? To nije prvi put, nego je to pravilo. U međuvremenu sam čak zbog toga ostala i bez posla, tako da tu nema neke sreće.'

Ocjenjuje i da 'DORH i inače reagira po nekakvom političkom diktatu, no zdravstvo je čak i iz toga na neki način isključeno'.

'Uopće nije u fokusu ni resornog ministarstva, a kamoli DORH-a da rješava sumnje u korupciju u zdravstvenom sustavu, i to je velik problem. Ljudi možda zaboravljaju, ali riječ je o sektoru koji godišnje nosi 26 milijardi kuna, odnosno petinu proračuna. Ako postoje indicije da u tom sektoru postoji korupcija, onda je strašno velik novac u pitanju', sumnja Nataša Škaričić.

Transparency International Hrvatska, kao organizacija koja se bavi i suzbijanjem međunarodne i nacionalne korupcije, nema izravnih spoznaja o farmaceutskom podmićivanju, no predsjednik TIH-a Nikola Kristić upozorava na činjenicu da je zdravstvo, uz pravosuđe i političke stranke, kroz istraživanja ocijenjeno kao najproblematičniji segment društva u smislu postojanja visoke razine korupcije.

Podsjeća da su tzv. šalterska korupcija, liste čekanja ili podmićivanje doktora svojedobno bili hrvatska svakodnevica, no i priznaje da je toga 'u posljednje vrijeme sve manje, čemu je pridonijelo otkrivanje i kažnjavanje počinitelja, pa su i liječnici koji su tome bili skloni oprezniji te su i ljudi shvatili da imaju pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koju mogu tražiti kroz zdravstveno osiguranje'.

'Kao i u svim segmentima društva, uvijek se nađu određene rupe u zakonima, propisima ili proceduri pa u TIH-u ponavljamo da sve treba biti transparentno. Ako se rade istraživanja, a svi ih liječnici rade i to je u opisu njihova posla, jer se bave znanstvenim radom, i farmaceutska industrija koristi usluge liječnika, sve to mora biti transparentno i po ugovorima', preporučuje Kristić.

Po njemu, sve bi trebalo biti 'sukladno onome što liječnici jesu – u korist, a ne protiv ljudi'. 'Ako su ljudi svjesni toga da su određene stvari zdravstveno štetne, ne bi ih smjeli forsirati zato što dobivaju visoke naknade za takva istraživanja. To se događa u svijetu više nego u Hrvatskoj, ali sigurno je da ima i takvih situacija kod nas', navodi Nikola Kristić, pozivajući, na kraju, još jednom na 'transparentnost prije svega, vrlo jasne ugovore i strogu kontrolu u samom zdravstvenom sektoru'.