Čestitajući kandidatima, rektor Damir Boras istaknuo je kako stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti predstavlja ključnu točku i prekretnicu na životnom putu svakoga člana akademske zajednice.

Sustav doktorskoga obrazovanja po njegovim riječima ne stvara samo profesionalne članova akademske zajednice, nego i dostojanstvene građane svijeta koji su temelj napretka svake zajednice.

Sama ceremonija potrajala je satima. Tijekom kretanja povorke od zgrade Sveučilišta do zgrade HNK bio je nakratko zaustavljen promet.

Nakon himne, kandidatkinje i kandidati odjeveni u crne svečane odore izgovorili su tekst prisege te simbolično prebacili na desnu stranu kićanku na kapi, a zatim ih je rektor proglasio doktorima znanosti te im uručio diplome.

Ceremonija je održana u dva termina, prva u 10 sati, kada su promaknuta 163 kandidata i kandidatkinje, i druga u 14 sati, kada je proglašeno 167 kandidatkinja i kandidata.

Od tridesetak sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, najviše kandidatkinja i kandidata su dali Filozofski fakultet, 61, i Medicinski fakultet, 57, zatim Prirodoslovno-matematički fakultet, 29, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 19, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 14, Agronomski fakultet, 13, Kineziološki fakultet, 12, Hrvatski studiji i Pravni fakultet po 11 te Prehrambeno-tehnološki, Šumarski i Veterinarski fakultet po 10 kandidatkinja i kandidata.

Najmanji broj kandidata došao je s Katoličko-bogoslovnog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta – po dva - te s Geodetskog i Metalurškog fakulteta – po jedan.

Prema službenim statistikama, u Hrvatskoj je 2014. doktoriralo 855 građana, od čega 450 žena. Najviše ih je doktorat steklo na području društvenih znanosti, 181, i tehničkih znanosti, 175.

Ukupno je u Hrvatskoj 6552 zaposlenika sa statusom doktora znanosti, od kojih su 3060 žene. Najviše ih radi u visokom obrazovanju, 4527, od čega 2014 žene.

U Hrvatskoj je 2012. udio visokoobrazovanih iznosio 15,4 posto. Istodobno, taj postotak u Velikoj Britaniji iznosi 35 posto, a u Švedskoj blizu 30 posto.

Prema službenim podacima EU-a, prosječno ulaganje u znanost i istraživanje u Europskoj uniji u 2013. godini iznosilo je 2,01 posto bruto proizvoda svih zemalja zajedno.

Najviše su ulagale Finska, 3,31, Švedska 3,30, i Danska s 3,06 posto bruto domaćeg proizvoda.

Na tom popisu Hrvatska je pri dnu s 0,81 posto bruto domaćeg proizvoda, a zadnje su Crna Gora s 0,38 i Rumunjska s 0,39 posto bruto domaćeg proizvoda.