Sukus je to situacije u kojoj se nalazi neodređen broj hrvatskih građana - Ministarstvo financija i Porezna uprava punih tjedan dana nisu odgovorili na pitanja tportala o njihovom ukupnom broju - koji svoje prihode ostvaruju isključivo preko ugovora o djelu, autorskih ugovora, autorskih honorara i slično, dakle onoga što zakon prepoznaje kao 'drugi dohodak'. Na takva primanja od porezne reforme 2017. godine uvedena je obveza plaćanja mirovinskih i zdravstvenih doprinosa, doduše u prepolovljenom iznosu u odnosu na one koji se uplaćuju na osnovi ugovora o radu.

Jednom godišnje Porezna uprava zbroji njihove godišnje prihode i podijeli ih s prosječnom plaćom u Hrvatskoj pa, pojednostavljeno rečeno, koliko plaća su zaradili u toj godini - toliko mjeseci radnog staža im se priznaje.

No s osnovnim zdravstvenim osiguranjem, koje također plaćaju, stanje je potpuno drugačije: HZZO im ne priznaje status osiguranika automatski jer, pomalo nestvarno za današnje doba, nije uvezan s bazom podataka Porezne uprave i naprosto nema mogućnost provjeriti koliko iznose njihove mjesečne uplate. Na račun istog tog HZZO-a.

A kada se takve osobe pojave na njihovim šalterima, po svjedočenju više sugovornika tportala, bivaju odbijeni jer službenici naprosto nisu upoznati da ovo pravo uopće postoji.

Pa im se sugerira da se, premda nerijetko zarađuju i više od prosjeka te uplaćuju znatno veći iznos zdravstvenih doprinosa nego 'stalno zaposleni', prijave kao nezaposleni. I da se nakon toga svaka tri mjeseca osobno moraju pojaviti u HZZO-u kako bi potvrdili da su i dalje 'nezaposleni', odnosno da ne bi izgubili pravo na osnovnu medicinsku skrb.

Sve navedeno tek je dio krajnje neobičnih problema s kojima se susreću stvarni i potencijalni osiguranici HZZO-a, institucije koja evidentno kaska u informatizaciji svog rada, a pogotovo u prilagodbi suvremenim trendovima koji vladaju na tržištu rada, gdje se sve veći broj građana odlučuje na alternativne modele primanja, rad kod više poslodavaca i izbjegavanje tradicionalnog oblika zaposlenja preko ugovora o radu i osmosatnog radnog vremena kod jednog poslodavca.

Tu je, recimo, problem osnovne informiranosti: premda davno osnovani Portal zdravlja uglavnom dobro funkcionira i ondje se može dobiti uvid u sve bitne podatke o zdravstvenom stanju, izdanim receptima, obavljenim pretragama i slično, ne postoji 'kućica' koja bi građanina upozorila da uopće nema osnovno zdravstveno osiguranje.

To se navodno rješava slanjem obavijesti preko sustava e-Građani, ali i na tom polju šteka - kako smo provjerili kod više sugovornika koji su se našli u ovoj situaciji, u njihove osobne pretince redovito stiže informacija o početku osiguranja, no ne i o njegovu prestanku.

Sličan problem pojavio se lani, kada je HZZO iz svoje evidencije jednokratno izbrisao više od 100 tisuća građana koje je formalno vodio kao nezaposlene. Mnogi od njih odselili su se u inozemstvo, ali mnogi i nisu, pa su - kao i osobe koje su tema ovog teksta, dakle oni koji uredno rade i zarađuju preko drugog dohotka i uredno uplaćuju svoje doprinose - doznali to u najnezgodnijem mogućem trenutku.

Kada im je zatrebalo, pri posjetu liječniku ili ljekarniku.

Problem i s mirovinama

Vrlo sličan problem pojavio se kod osoba koje odlaze u mirovinu: poslodavac ih odjavljuje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a on izdaje rješenje o mirovini. No u periodu u kojem se rješenje još uvijek čeka osiguranik vrlo često bez svog znanja gubi pravo na osnovno zdravstveno osiguranje i može očekivati, primjerice, račun za liječenje u bolnici.

Tportal je na ovu temu poslao niz pitanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a koji je, za razliku od svog osnovnog posla, ažuran barem u komuniciranju s medijima. Za početak, imaju li osobe koje rade i plaćaju doprinose, ali nisu stalno zaposlene, pravo na osnovno zdravstveno osiguranje? Odgovor je - da.

'Takve osobe moraju imati prebivalište, odnosno odobreni stalni boravak na području Republike Hrvatske, mora im biti uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje u visini doprinosa obračunatog na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za razdoblje od šest mjeseci i to jednokratno ili višekratnim uplatama u posljednjih pet godina po osnovi primitaka od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak te pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na status u obveznom zdravstvenom osiguranju po drugoj osnovi', glasi odgovor HZZO-a.

Pojednostavljeno, ako dovoljno plaćate, osigurani ste. Ali dokad?

'Osoba u opisanoj situaciji, kada stekne status u obveznom zdravstvenom osiguranju po ovoj osnovi osiguranja, zadržava status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju za sve vrijeme dok na temelju uplaćenih doprinosa na druge primitke ima mjesečno uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje', kažu iz HZZO-a.

Zvuči logično, ali treba reći da teret dokazivanja u praksi pada na građane: od njih se očekuje da svakih šest mjeseci prikupe svoje platne liste, printaju ih kod kuće, pojave se na šalteru HZZO-a, ispunjavaju formulare i čekaju da im netko javi da su osigurani na još pola godine. I tako unedogled.

Zašto, zaboga, napokon ne 'uvežu' podatke s Poreznom upravom jer ona vrlo precizno evidentira sve uplate doprinosa, pa da se građane poštedi beskrajnog prikupljanja papira i hodočašća po šalterima? Pa, čini se da im je ovako lakše:

'HZZO razmjenjuje podatke s drugim državnim i javnopravnim tijelima, no u ovom slučaju prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje mora izvršiti osoba za sebe', pitijski je odgovor koji smo dobili.

Što s bolovanjem

Na koncu, provjerili smo imaju li osobe osigurane na temelju drugog dohotka neka druga prava, primjerice naknadu za privremenu nesposobnost za rad kada se razbole. Prenijet ćemo kompletan odgovor HZZO-a kako ne bi bilo zabune:

'Osobe osigurane po navedenoj osnovi ostvaruju sva prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u istom opsegu u kojem pripadaju i drugim osiguranicima. S tim u vezi, osobe osigurane po navedenoj osnovi, a kod kojih nastupi privremena nesposobnost za obavljanje ugovorenih poslova zbog bolesti, što utvrđuje liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), imaju i pravo na novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja koja se određuje od prosječne osnovice za uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Navedena novčana naknada iznosi 70 posto od prosječne osnovice s time da mjesečni iznos naknade ne može biti viši od najvišeg iznosa naknade plaće iz članka 55. stavka 3. ZOZO-a (proračunske osnovice uvećane za 28 posto odnosno 565,04 eura). Ista se od prvog dana korištenja prava isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, u trajanju najdulje šest mjeseci neprekidno.

Također, osiguraniku koji ostvaruje novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a kojem je prestao status osiguranika prema ovoj osnovi osiguranja, ostvaruje pravo na novčanu naknadu još najviše 30 dana od dana prestanka statusa osiguranika, pod uvjetom da je liječničko povjerenstvo HZZO-a utvrdilo da zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti obavljati ugovorene poslove najmanje 15 dana prije dana prestanka statusa osiguranika', kazali su nam.

Prevedeno: da, imaju pravo na naknadu za bolovanje, ali ona im se ukida mjesec dana nakon što prestanu raditi i zarađivati, bez obzira na to koliko godina (ili desetljeća) su prethodno uplaćivali zdravstvene doprinose. Još plastičnije: HZZO će im ponuditi kišobran kada sja sunce, a kada padne kiša - odnosno ljudi se razbole - svoj kišobran tražit će natrag.

Nije ni čudo da se kroz ovu administrativnu šumu, neznanje službenika, nefunkcionalan sustav i nepravedan tretman dosad probilo tek 157 ljudi u Hrvatskoj, koliko ih je prema podacima samog HZZO-a osigurano na temelju 'drugog dohotka'.