Bila je to, opisivalo se, jedna od pompoznijih ceremonija u povijesti zagrebačkog Sveučilišta, a mnogi su je proglasili i paradom kiča, kada je Damir Boras zasjeo u fotelju rektora. Otad se uspio zavaditi s brojnim dijelovima akademske zajednice i javnosti - od Ministarstva znanosti i sindikata do dijela vlastitih fakulteta, profesora i studenata - ali evo njega u borbi za novi mandat.

I to gotovo u tajnosti: predstavljanje programa dvoje kandidata Uprava Sveučilišta zatvorila je za medije, jednako kao i samo sutrašnje glasovanje, a najavljena je tek završna konferencija za novinare kad cijela stvar bude zaključena. Damir Boras, koji se od samog početka procedure nije udostojao ni pojaviti pred televizijskim kamerama, bio je uključen u najuži izbor za 'antikomunikatora godine'.

Ni proces samog kandidiranja nije prošao bez kontroverzi: izveden je potez koji se već kolokvijalno naziva 'Borasovim manevrom', kada je nevjerojatnim spletom okolnosti Učiteljski fakultet raspisao natječaj za posao redovitog profesora na svom odsjeku u Petrinji, i to s uvjetima koji se fascinantno poklapaju sa znanstvenim radom samog rektora - društvene znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi. Osigurao je dozvolu za produžetak rada i nakon 65. godine života, pa bi s čela Sveučilišta mogao otići tek 2022. godine, s napunjenom 71 godinom.

>>On se jedini usudio suprotstaviti Borasu, a sad bi mu mogao oteti i fotelju

Njegov jedini protukandidat Damir Bakić šest godina je mlađi, a u posljednjih godinu i pol uporno je postavljao niz neugodnih pitanja o brojnim spornim odlukama Borasove administracije, na koja mahom nije dobivao nikakav odgovor - od raspuštanja Studentskog zbora, preko afere Previšić, prenošenja ili prekoračenja obračunskih koeficijenata, do blokiranja Hrvatskih studija ili imenovanja na Filozofskom fakultetu. Dio članova Senata poput Nevena Budaka konstantno se žali da su naprosto neupućeni i u način otvaranja radnih mjesta i u metodologiju dodjele sredstava, no na tome otprilike sve staje. U manjini su.

'Rektorovo privatno zabavište' 

Damir Boras (67) rođen je u Zagrebu, od oca Hercegovka i majke Korčulanke. Djed s majčine strane Marko Kalogjera bio je utemeljitelj i prvi biskup Hrvatske starokatoličke crkve, u kojoj je unuk vrlo aktivan. Ima suprugu diplomatkinju i kćerku magistricu prava.

Današnji rektor maturirao je u Klasičnoj gimnaziji 1970. godine, diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu četiri godine kasnije, potom se zaposlio najprije u Referalnom centru Sveučilišta, a zatim i na Filozofskom fakultetu. Koncem devedesetih stječe doktorat na polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, a koncem dvijetisućitih postaje dekanom ovog fakulteta. Aktivno se služi s četiri strana jezika, a ima preko 90 objavljenih znanstvenih i stručnih radova.

Na prethodnim izborima za rektora tajnim glasovanjem pobijedio je današnju ministricu znanosti Blaženku Divjak.

'Je li moguća zemlja u kojoj je takav čovjek rektor? Kakvom je to čelniku ustanove u interesu da se upravni nadzor ne provodi?', zapitao se krajem prošle godine Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja povodom Borasove ustavne tužbe kojom se poziva na autonomiju Sveučilišta, no de facto želi spriječiti nadzor države nad njegovim financijama i zakonitošću rada. Sindikalisti su stoljećima staru instituciju proglasili 'rektorovim privatnim zabavištem i državom u državi'.

To je samo jedna od konkretnih zamjerki koje se sustavno upućuju na rad rektora zagrebačkog Sveučilišta, a koje se kreću od neobične prakse podnošenja privatnih tužbi protiv vlastitih studenata ili novinara, preko dodjele sredstava vlastitim znanstvenim projektima dok se istovremeno ukida novac za dobitnike Rektorove nagrade, pa sve do činjenice da je upravo u njegovom mandatu studentima bivalo zabranjeno pristupiti fakultetskim prostorima ili da su na ulazu u Rektorat i Filozofski fakultet u tri navrata dežurali policajci i zaštitari, što je praksa nedoživljena i u doba Hrvatskog proljeća.

Nije mu zaboravljeno ni to da je kao nervozni dekan Filozofskog fakulteta još 2011. godine nasilno oteo mobitel studentici koja ga je snimala u doba prosvjeda za besplatno studiranje.

Portal srednja.hr upravo jučer je u kratkom videouratku plastično opisao deset razloga za to što Boras ne bi smio biti rektorom i u iduće četiri godine. Pokušali su, istina, pronaći i kakav pozitivan aspekt njegove vladavine, no nisu došli do spektakularnih zaključaka. Mi bismo tek dometnuli da je ovo sveučilište u prethodnom razdoblju po velikom broju relevantnih ljestvica počelo zaostajati i za splitskim, makar ni ondje proces izbora rektora nije ni blizu demokratičan i transparentan, te da i ljestvice na kojima još uvijek dobro stoji umjesto relevantnosti, citiranosti i otvorenosti veću pažnju češće daju pukoj - veličini.

Vican: Nemam nikakvih primjedbi 

Dan uoči novih izbora u Zagrebu tportal je komentar događanja potražio na jugu države, u Dalmaciji. Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican nije se željela miješati u interne procedure druge institucije, ali o samom Borasu ima vrlo pozitivno mišljenje. 'S njime izvrsno surađujem i u Rektorskom zboru i osobno, a stručna i znanstvena suradnja mahom se pojedinačno odvija preko fakulteta, koji imaju svoju vlastitu pravnu osobnost. Ali ne, nemam apsolutno nikakvih primjedbi', kaže Vican za tportal.

'On je kroz cijeli svoj mandat pokazao kako ne treba voditi najveće i najvažnije sveučilište u državi - netransparentno, vrlo čudno, sa zastrašivanjem vlastitih studenata i zaposlenika te nejasnim trošenjem javnog novca', uzvraća sveučilišni profesor iz Splita Ivica Puljak.

Nada se, kaže, da će zagrebački kolege koji sutra odlučuju o imenu novog rektora shvatiti da ovo nije pravi smjer te da će izabrati Bakića kao 'osobu koja će to preokrenuti'.