Bila je jamac, a teret otplate na kraju je pao na njezina leđa. Nije ga uspjela iznijeti. Banka prodaje dug, a ona od prvotnih 56, danas duguje 387 tisuća kuna. 'Da živim tisuću godina ja im to ne mogu otplatiti', rekla je Mirjana Frntić za Dnevnik Nove TV.

Dug svejedno raste svaka tri mjeseca, a jedino se mijenjaju Agencije za naplatu potraživanja koje ga pokušavaju naplatiti. Dosad izmijenilo se njih četiri. “Prodaju jedan drugom dugove, ne znam na osnovu čega jer nisu kreditne institucije i nemaju se pravo bavit takvim poslovima”, dodaje.

U pokušajima naplate, kaže, koriste razne metode. “Zvali su tisuću puta na mobitel, zvali su susjede. Jedna agencija mi je prijetila oduzimanjem nekretnine”, govori.

Ima i saborskih zastupnika koji se nađu na popisu Agencija. Jedan od njih je Bojan Glavašević. 'Rekla mi je da prije nego mi kaže zbog čega me zove mora potvrditi moj identitet na način da joj dam svoje osobne podatke ili OIB ili JMBG. To je uredno mogla biti i prevara', kaže Bojan Glavašević, saborski zastupnik Možemo.

Rečeno mu je da su njegov broj dobili od klijenta, ne i kojeg, a potom je u pet dana uslijedilo oko 15 poziva. 'Zatim pokušavaju, snimajući te razgovore, dobiti nekakav dokaz da ste priznali dug. To je prevara, klasična prevara', dodaje Glavašević.

Ali zapravo je sve po zakonu. Registrirane su kao trgovačka društva jer da su kreditne institucije nadzirali bi ih HNB ili HANFA. Iz same udruge agencija za naplatu potraživanja poručuju kako su spremni na izmjene. 'Rad agencija za naplatu potraživanja reguliran je nizom zakona i podzakonskih akata Republike Hrvatske, a članice HUAN-a podržavaju dodatnu regulaciju te su otvorene za suradnju u procesu donošenju ciljanog zakonskog okvira, u skladu s propisima EU', priopćenje HUAN-a.

Uskoro će na klupe saborskih zastupnika stići prijedlog zakona o obaveznim odnosima da se dužnicima da pravo prvokupa svog duga, pod istim uvjetima kao i Agencijama. “Agencije u pravilu kupuju potraživanja od vjerovnika po puno nižim iznosima i na taj način ostvaruju svoju zaradu”, rekao je Vedran Vidmar, Hrvatska udruga javnih ovršitelja.

Banke se od početka godine nastoji odvratiti od prodaje dugovanja. Država im otpisuje porez u iznosu nenaplativog duga koji su otpisali. Jesu li koristile tu mogućnost znat će se tek u drugoj polovici godine, kada HNB objavi podatke. Banke su 2019. godine prodale ukupno 4,2 milijarde kuna potraživanja, dok su prošle godine prodale milijardu kuna što je četiri puta manje. Velik dio tih prodanih dugova završava ovrhama na Fini.

Zadnjeg dana veljače u blokadi je bilo 233 tisuće građana koji s kamatama duguju 23 milijarde kuna. Koliki je tu udio ovrha agencija za naplatu potraživanja – u Fini ne vode posebnu evidenciju.

Ministar financija na sve poručuje – dok čekamo europske direktive, radna skupina priprema domaći zakonski akt kojim bi ovo područje nakon niza godina imalo jasnu regulativu. Rokove nije spominjao.