Bivši finski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Martti Ahtisaari u utorak je u Nacionalnom novinarskom klubu (NPC) u Washingtonu izjavio da on 'vrlo vjerojatno' neće prihvati posredovanje u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, jer se radi o pravnim pitanjima, a on nije pravnik
WASHINGTON - "Mislim da sam dovoljno radio s balkanskim zemljama od raspada Jugoslavije, do Kosova i Bosne i Hercegovine. (...) Sada je moje ime povezano s naporima da se pronađe rješenje za hrvatsko-slovenski granični prijepor koji priječi nastavak pregovora o priključenju Hrvatske u Europsku uniju", rekao je Ahtisaari odgovarajući na upite novinara nakon predavanja u NPC-u.
Objasnio je kako je cijela stvar u rukama povjerenstva EU za proširenje koje vodi njegov prijatelj Olli Rehn.
"On me jednom pitao jesam li spreman voditi pregovore, zato što sam ranije imao sličnu ulogu, pa smatra da bih mogao biti od pomoći i u ovom sporu. Odgovorio sam, ako me baš trebaš, ja sam ti spreman pomoći", kazao je.
No, Ahtisaari je naglasio kako je u sporu Slovenije i Hrvatske riječ o pravnim pitanjima, pa je Rehnu preporučio angažiranje pravnika za arbitriranje u tom sporu. "Međutim, tu se radi više o pravnim pitanjima, ja nisam pravnik, nije dovoljno imati samo počasne diplome. Zato sam mu rekao neka bude slobodan potražiti nekoga tko se najbolje uklapa u takvu situaciju, ukoliko se prije toga Slovenija i Hrvatska slože. Možete to zvati arbitrom ili mediatorom...", kazao je.
Ahtisaari je izrazio nadu da se ta situacija može riješiti te poželio sreću "prijatelju, doktoru Rehnu i dvjema prijateljskim zemljama Sloveniji i Hrvatskoj, kako bi se mogao pokrenuti proces proširenja EU na Hrvatsku".
Govoreći o svojoj zamorenosti s mirovnim angažiranjem na Balkanu, Ahtisaari je kazao kako se ponekad s toplinom prisjeća dana kada je radio u Africi.
"Doista mi nedostaju gospoda i dame iz Afrike koji su bili iznimno obzirni, u Južnoj Africi, Namibiji i drugim afričkim mjestima...Volio bih da sam vidio istu situaciju na Balkanu. Na žalost to nije bilo tako", ustvrdio je.
Nakon završetka tribine u NPC-u Ahtrisaari je u neslužbenom razgovoru s hrvatskim novinarima kazao da još nije dobio nikakav službeni poziv za medijaciju, te da to najradije ne bi ni prihvatio.
U intervjuu koji je u ponedjeljak dao agenciji Reuters, Ahrisaari je također ocijenio da se slovensko-hrvatski spor kreće prema arbitraži.
"Izgleda kao da se to više kreće prema arbitraži. U tom bi slučaju ja sebe isključio, jer tada trebate pravnika", kazao je bivši finski predsjednik.
Reuters navodi kako Slovenija blokira pristupne pregovore Hrvatske s EU, jer želi izravan dodir s međunarodnim vodama u sjevernom Jadranu, što bi Hrvatsku prisililo da joj ustupi dio teritorijalnih voda koje smatra svojima. Hrvatska želi da spor riješi Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, dok Slovenija preferira stručni posrednički tim koja je predložila Europska komisija a mogao bi ga voditi Ahtisaari, dodao je Reuters.
Martti Ahtisaari u Washingtonu je održao predavanje pod naslovom "Mir je pitanje volje", u kojem se založio za jačanje transatlantske suradnje u izgradnji mira.
Govoreći o vlastitom iskustvu mirovnog posrednika, naglasio je kako je teško naći rješenje bilo kojeg sukoba bez "konstruktivne potpore SAD-a".
Posebno je apelirao na obnovu mirovnih napora za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, u kojem po njemu treba uključiti i Hamas, koji nadzire pojas Gaze.
"Mi trebamo odmrsiti bliskoistočni čvor", rekao je Ahtisaari, ističući kako međunaordna zajednica ima "pravo i odgovornost" riješiti sukob Izraela i Hamasa.
On je također govorio o "akutnoj potrebi" da se ukine zabrana za pregovore s Iranom, te pozvao međunarodnu zajednicu da ostane angažirana u Afganistanu.
Ističući kako je u Afganistanu potrebna civilna obnova iako nema vojnog rješenja, on je naglasio kako se ne može dopustiti neuspjeh misije NATO-a u toj zemlji.
Ahtisaari je bio predsjendik Finske od 1994. do 2000. godine. Nobelova nagrada za mir dodijeljena mu je 2008. za doprinos rješavanju sukoba u Sjevernoj Irskoj, Indoneziji, Kosovu i drugim zemljama, tijekom tri desetljeća mirovnog angažmana.