Među ovogodišnjim redovnim provjerama poslovanja državnih institucija koje provodi Državni ured za reviziju, osvanulo je i izvješće o obavljenoj reviziji poslovanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012. godinu.

Najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj raspolaže godišnjim proračunom od 67,3 milijuna kuna pri čemu glavnina, odnosno 52,2 milijuna kuna dolazi iz državnog proračuna. Oko 10 milijuna kuna dobiva od donacija, 3,6 milijuna kuna od prodaje prodaja proizvoda i usluga, a 1,1 milijun kuna od kamata i dividendi.

U 2012., Akademijini rashodi bili su tri milijuna kuna veći od prihoda, a najveći dio (53,6 milijuna kuna) odnosio se na rashode za zaposlene. Ukupna imovina kojom raspolaže HAZU iznosi 342,3 milijuna, a daleko su najvredniji dio građevine čija je vrijednost u bilanci 292,5 milijuna kuna.

Zanimljivo je da značajan udjel u bilanci (35,5 milijuna kuna) čini financijska imovina od čega su 27,2 milijuna kuna novčana sredstva koja leže na računima banaka. Iako nije neuobičajeno da se višak novca plasira u banke i zarađuje na kamatama, čudi da akademici u bankama drže tako ogroman iznos – skoro polovicu svoga budžeta, a pritom ih financira država.

Detaljnim uvidom u poslovanje, državni revizori ustanovili su da Akademija prilično neodgovorno upravlja svojom vrijednom imovinom. Revizijom su utvrđene brojne nepravilnosti i propusti koji se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje u dijelu koji se odnosi na poslovne knjige i financijske izvještaje i popis imovine i obveza te procjenu i evidentiranje imovine, prihode u dijelu koji se odnosi na prihode od zakupnina, te rashode u dijelu koji se odnosi na rashode za zaposlene, materijalne rashode te ostale rashode.

Kada je riječ o novčanim sredstvima, revizija je utvrdila da je iskazano stanje od 27,2 milijuna kuna veće za 3,7 milijuna kuna od stvarnog. Razlika se odnosi na izgubljeni novac koji je ostao zamrznut na računu kod banke nad kojom je sredinom 2012. zaključen stečajni postupak, a koja su trebala biti otpisana.

Revizija je pokazala i nebrigu o imovini koja se odnosi na knjige, umjetnička djela i druge izložbene vrijednosti. Ta imovina evidentirana je u pomoćnim evidencijama bez procjene vrijednosti iako pravilnik o proračunskom računovodstvu propisuje da se ona mora procijeniti i evidentirati u poslovnim knjigama te iskazati u financijskim izvještajima.

Odgovorni u HAZU-u prekršili su i Zakon upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH budući da nisu dostavili podatke o imovini i vrijednosti nekretnina Agenciji za upravljanje državnom imovinom radi unosa u Registar državne imovine.

Revizija je utvrdila da Akademija nije provodila javne natječaje za zakup poslovnih prostora u svom vlasništvu od kojih je u 2012. ostvarila milijun i pol kuna prihoda. Zanimljivo je da Akademija, unatoč jasnom obrazloženju revizora, u svom iskazu odbacuje obvezu provođenja javnih natječaja, uz argument da je HAZU vlasnik nekretnina te s te pravne osnove nije obveznik primjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.

Ozbiljne propuste revizori su pronašli i kod isplate autorskih honorara. Nalaz revizije pokazuje da su u pojedinim slučajevima autorski honorari isplaćivani na temelju pisanih zahtjeva i naloga voditelja projekata bez prethodno zaključenih ugovora o autorskom djelu, a također su isplaćivani i za poslove koji po svojoj prirodi nisu autorska djela.

Pogreške su se događale i kod pojedinih ugovora o djelu kod kojih nisu obračunati i plaćeni doprinosi, a obračun poreza i prireza nije obavljen na pravilan način.

Zbog navedenih ozbiljnih primjedbi i drugih manjih propusta, revizija je Akademiji dala uvjetno mišljenje na financijska izvješća i poslovanje.