Japan je jedina zemlja koja i dalje koristi carski kalendar. U ostatku svijeta možda je 2018., no u Japanu je 30. Heisei, odnosno trideseta godina Akihitove vladavine.

Iako se u Japanu koristi i gregorijanski kalendar, carski datumi nalaze se na vladinim dokumentima, novinama i na komercijalnim kalendarima.

'Lakše je zamisliti kakva su bila vremena ako imate ere', tvrdi Kunio Kowaguchi, predsjednik proizvođača kalendara Todana.

'Na primjer, sjećamo se kako se balon ispuhao u ranom Heiseiju', rekao je Kowaguchi misleći na kolaps japanske ekonomije početkom devedesetih.

'Resetirani' kalendar

Od uspostavljanja takvog sustava brojanja vremena u sedmom stoljeću, Japan je imao gotovo 250 era, odnosno 'genga'.

Carevi su u prošlosti znali resetirati kalendar usred svoje vladavine, nakon prirodnih katastrofa i kriza. No u novijoj povijesti ere traju cijelu vladavinu.

>>> Japanski car Akihito napokon može abdicirati

Uoči stupanja na Prijestolje krizantema nasljednika Naruhita u svibnju 2019. nagađa se kakvo će biti ime idućeg doba, a to posebno zanima proizvođače kalendara poput Kowaguchija.

Njegova tvrtka proizvede 10 milijuna kalendara godišnje, a mnogi od njih imaju i zapadne i carske datume. On počinje tiskati svoje proizvode godinu dana prije prodaje, pa je već prekasno za 2019. godinu, no Kowaguchi se nada da će odluka biti donesena na vrijeme za 2020. godinu.

Nova carska era bit će prva nakon IT revolucije, pa se na tranziciju priprema i tehnološki sektor.

To je inspiriralo usporedbe s bugom 'Y2K' koji se očekivao dolaskom 2000. godine. Stručnjaci su tada strahovali od tehnološke apokalipse, bojeći se da računala neće shvatiti novi datum.

'Ne možemo točno predvidjeti što će se dogoditi', rekao je Kazunori Ishii, glasnogovornik Microsofta za Japan, no dodao i da su bilo kakve komplikacije 'malo vjerojatne'.

Softver korišten u Japanu koji prevodi zapadne i carske datume trebat će se ažurirati za novo doba, a novo ime će zahtijevati i nove kodove i fontove.

Odluka 84-godišnjeg cara da abdicira pružila je stručnjacima vremena za razmišljanje o biranju novog imena, što je rijetkost.

Taj zadatak pada na vladu, a ne na carsku palaču. Kao i u ostalim stvarima koji se tiču carske obitelji, i to je pitanje obavijeno tajnom.

Najprije se govorilo da će ime biti objavljeno 2018., no kasnije se proširila priča o odgodi.

Težak izazov

To možda i pokazuje težinu izazova, jer stručnjaci moraju zadovoljiti stroge uvjete. Ime ere mora imati dva simbola japanskog pisma, biti lako za čitanje i pisanje i ne biti neko uobičajeno ime.

>>> Vlada priprema zakon za Akihitovu abdikaciju

Novi naziv najvjerojatnije neće početi s prvim slovom neke od prošle četiri ere: Heisei, Showa, Taisho i Meiji.

Pošto se ime svakog doba smatra svetim, svaki naziv koje je ranije odbijen ne može se ponovno predložiti.

Jedan od rijetkih koji je upoznat s procesom je Junzo Matoba, bivši birokrat koji je pomagao u pronalasku novih imena za doba nasljednika cara Hirohita.

'Neki su smatrali da je bezobzirno razmišljati o idućem dobu' dok je car još uvijek živ, otkrio je Matoba za AFP. Matoba se savjetovao sa stručnjacima o azijskoj povijesti i književnosti, cijelo vrijeme radeći u tajnosti.

'Bila je to vrlo teška zadaća. Sjedio sam pod Damoklovim mačem', otkriva 83-godišnji bivši birokrat.

Do 1988. potraga svedena na tri naziva, a kad je Hirohito preminuo 7. siječnja 1989. odbor stručnjaka, političara i ministara brzo je prihvatilo 'Heisei', što znači 'biti miroljubiv unutar i izvan države'.

Vjeruje se i da sadašnja japanska vlada ima listu naziva, no usprkos velikom interesu ne želi otkriti prijedloge ili datum objave.

'Japanski ljudi vole 'resetirati' stvari', zaključuje Matoba.

'Novo doba, novi način razmišljanja'.