Više od 6.000 osoba u velikoj dvorani Nippon Budokana u središtu Tokija pratilo je svečani govor cara Akihita.

"Ponovo se  u dubokoj tuzi prisjećam svih onih koji su izgubili život i obitelj. Izražavam duboko žaljenje i želim iskreno da nikada više Japan ne sudjeluje u ratu", rekao je car.

Sin Hirohita koji je tada vladao Japanom, Akihito je izraz duboko žaljenje prvi put izrekao 2015., na 70. godišnjicu kraja rata.

Oko 3,1 milijun Japanaca, među kojima 800.000 civila, poginulo je u tom ratu za koji susjedne države odgovornost pripisuju carskoj japanskoj vojsci.

Japan je bio prisiljen bezuvjetno kapitulirati pošto su Amerikanci bacili atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, 6. i 9. kolovoza koje su prouzročile 210.000 mrtvih.

"Ne moramo ponovno sudjelovati u novom ratu. Upregnut ćemo sve naše snage u službu mira u svijetu", rekao je premijer Shinzo Abe.

Unatoč tim riječima, njegovi protivnici zamjeraju mu želju da reformira pacifistički ustav Japana donesen prije 70 godina. Članak 9 tog ustava koji su napisali Amerikanci navodi da se zemlja odriče rata kao načina za rješavanje međunarodnih sporova.

Bivša ministrica obrane Tomomi Inada, poznata po nacionalističkim stajalištima, te zastupnici u parlamentu i druge osobe posjetili su u utorak hram Yasukuni, podignut u čast poginulih za domovinu, izvijestili su lokalni mediji. 

Kao i svake godine, takav potez izaziva ogorčenje u Kini i Južnoj Koreji.

Šintoistički hram Yasukuni Jinja podignut je za 2,5 milijuna poginulih u toj zemlji, a među njima je 14 Japanca koje su saveznici nakon rata osudili kao ratne zločince. Imena tih osoba upisana su u registar svetišta 1978. godine krišom i taj potez susjedne zemlje, žrtve japanske okupaciju tijekom rata, smatraju neoprostivim.