Klizište u ulici Trstenik u Čučerju nastalo je na nenaseljenoj padini. Aktiviralo se 13. veljače ove godine, klizanjem bloka lapora debljine pet metara po ravnoj plohi. Ukupna površina klizišta je približno 200 puta 60 metara. Klizište se zaustavilo u jaruzi, iznad kuća u ulici Trstenik i 50-ak metara bočno (sjeverozapadno) od groblja.

Podsjećamo, tijekom zime i proljeća 2013., u Gradu Zagrebu je zaprimljeno je preko 100 dojava o klizištima od čega je 65 dojava imalo obilježje klizišta. Znanstvenici s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta su, nakon provjere klizišta na terenu, utvrdili da je aktivirano ukupno 55 klizišta u podsljemenskoj zoni u Zagrebu.

Utvrđeno je da su 44 plitka klizišta nastala u prahovito-pjeskovitim tlima, a površina im je u rasponu 75 - 5.000 m2. Jedanaest vrlo plitkih klizišta nastalo je u površinskim naslagama koje prekrivaju lapore, a površina im je značajno manja.

Analize oborina, kiše i snijega pokazale su da su na početku 2013. vladali ekstremni hidrometeorološki uvjeti, jer je od siječnja do travnja registrirana ukupna oborina od 400 mm, što iznosi približno 50 posto prosječne godišnje oborine.

Mogućnost praktične primjene ovih analiza prognoza je nastanka klizišta ovisno o prognozi oborina, što se već provodi u Sloveniji. Na najvećem hrvatskom klizištu Kostanjek u Zagrebu, u okviru hrvatsko-japanskog projekta postavljena je mjerna oprema pomoću koje se kontinuirano prate pomaci klizišta, kiša i razine podzemne vode, koje su glavni uzrok aktiviranja ovog klizišta, javljaju iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba.

Nakon obilnih oborina aktiviralo se i klizište kod Glavnice Gornje na području Sesveta. Srušen je potporni zid. To je klizište aktivirano i prošle godine nakon čega su stanari obližnje kuće iseljeni.