“Određivanje datuma tjera EU da se pripremi, a zapadnom Balkanu daje konkretni vremenski okvir da sa svoje strane ostvari rezultate. Jasno je da ako sami sebi ne nametnemo cilj, nikada nećemo biti spremni”, rekao je u Michel u razgovoru sa skupinom bruxelleskih dopisnika.

Michelova izjava od prije tri dana na Bledskom strateškom forumu da bi Europska unija trebala do 2030. godine biti spremna za primanje novih članica, dobila je veliki odjek u javnosti

Michel je istaknuo da je njegov govor na Bledu u kojem je spomenuo datum, rezultat “mnogih konzultacija koje je imao s čelnicima EU-a i zapadnog Balkana”.

Kao jedna od glavnih prepreka za daljnje proširenje EU-a navodi se da je za sve bitne odluke potrebno dobiti jednoglasni pristanak svih država članica, što uvelike usporava i u nekim slučajevima blokira proces odlučivanja.

Također se postavlja pitanje može li se pravilo o jednoglasnosti promijeniti bez mijenjanja ugovora prema kojima funkcionira EU i može li se Unija uopće širiti bez promjene tih ugovora.

Promjene ugovora EU-a je vrlo dugotrajan proces koji može lako propasti zbog blokade bilo koje države članice, budući da sve one moraju tu promjenu ratificirati bilo u svojim parlamentima bilo na referendumu.

Michel kaže da EU mora odgovoriti na tri pitanja prije nego što oduči treba li ići u promjene ugovora.

”Moramo naći odgovore na tri pitanja: Što želimo postići zajedno, koji su naši prioriteti? Kako ćemo to provesti i kako ćemo to platiti”.

“Ako nađemo zajednički pristup u pogledu tih pitanja, onda ćemo vidjeti treba li nam promjena ugovora”, rekao je diplomatski izvor. 

Drugi diplomatski izvori u EU ističu da se pitanje načina odlučivanja ne smije svoditi na to treba li ukinuti konsenzus, odnosno pravo veta i da je potreban “nijansiraniji pristup”.

“Pravo veta također je i alat koji nas tjera da tražimo svima prihvatljivo rješenje i važno je za male države članice za zaštitu njihovih interesa”, rekao je diplomatski izvor.

EU mora osigurati i nova financijska sredstva kako bi mogla primati nove članice. Pritom, diplomatski izvori ističu da primanje zemalja zapadnog Balkana, koje ukupno imaju 16, 17 milijuna stanovnika, ne bi trebalo predstavljati problem, no puno će teže biti naći nova sredstva za Ukrajinu, s 40-tak milijuna stanovnika, koja je usto puno siromašnija i kojoj će trebati golema sredstva za poslijeratnu obnovu.

Čelnici EU-a započet će raspravu o svim tima pitanjima na neformalnom samitu koje španjolsko predsjedništvo organizira u Granadi, 6. listopada.