No nisu branitelji jedina društvena kategorija kojoj zakon daje prednost pri zapošljavanju u državnom i javnom sektoru. Tu su, osim branitelja iz spomenutog zakona, izglasanog krajem prošle godine, još i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. I sad zamislimo da se branitelj, osoba s invaliditetom i pripadnik nacionalne manjine prijave na natječaj, imaju iste uvjete i svatko se poziva na svoj zakon za prednost pri zapošljavanju. Tko bi imao prednost, pitali smo za mišljenje Viktora Gotovca, profesora radnog i socijalnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

'Nisam siguran da igdje postoji usustavljeni pregled toga pod kojim uvjetima i na koji način su uređene te prednosti pri zapošljavanju i nije mi poznato da se itko u Hrvatskoj bavio tim problemom', kazao nam je Gotovac, a objašnjava da su te prednosti nastajale dosta stohastički (slučajno, op. a.), od danas do sutra, bez neke strategije i ideje.

>>> Ministarstva se usuglasila: Braniteljima prednost pri zapošljavanju isključivo pod jednakim uvjetima

Pojavile bi se, navodi stručnjak, određene kategorije koje bi tražile određenu dodatnu sigurnost, a politika ili struka bi to evidentirale. Problem je detektiran, naglašava, ali nema jednostavnog rješenja.

'Kada se govori o prednosti pod istim uvjetima, prava osoba s invaliditetom su povezana i s međunarodnim aktima pa bi im onda prema tome trebalo dati neko dodatno značenje jer proizlaze iz međunarodnih ugovora. Ali sada se dogodilo nešto oko čega mogu razmjerno biti siguran, a to je da su prednosti koje proizlaze iz Zakona o braniteljima i članovima njihovih obitelji iz kraja prošle godine dobile višu razinu', smatra Gotovac.

>>> Ljutite reakcije na branitelje ravnatelje, Predrag Matić: Sramota, ovo nisu radili ni partizani!

Stručnjak objašnjava da taj zakon sadržava hijerarhiju redoslijeda toga tko ima najvišu razinu zaštite. Najviša kategorija su hrvatski ratni vojni invalidi, slijede obični branitelji pa članovi njihovih obitelji.

'Iščitao bih, a dozvoljavam da mogu biti u krivu jer nitko se time nije sustavno bavio, da imamo jednu redoslijednu listu u zakonu i čini mi se da on tim kategorijama iz zakona daje prednost pred svim ostalim zaštićenim kategorijama. Čini mi se da su prednosti iz braniteljskog zakona prvenstvene, a da su svi ostali zaštićeni ispod njih, barem je takva dikcija Zakona o braniteljima', ocjenjuje Gotovac i dodaje da je sve podložno interpretaciji i reinterpretaciji, sudskom tumačenju, pa čak i ustavnosudskom tumačenju.

Vidi se, kaže, i da je ova situacija zbog prednosti braniteljima za ravnateljska mjesta u školama izazvala dosta nejasnoća. Pa se čak, prema nekim navodima, prednost na natječaju za tu funkciju daje nezaposlenim braniteljima pred onima koji već rade u školi.

'Sve dok to sudska praksa ne iskristalizira nećemo imati odgovor na pitanje postoji li apsolutna hijerarhija prednosti i kako usporediti različite procedure, odnosno različite prednosti koje proizlaze iz različitih zakona', kaže nam Gotovac.

Odgovori, poručuje, neće biti znanstveni, već stručni, te će početi nekim interpretacijama, odnosno mišljenjima tijela koja su donijela propis, u ovom slučaju Ministarstva hrvatskih branitelja, onda i drugim propisima koji imaju posebne zakone što to uređuju i, konačno, sudskom zaštitom prekršajnih sudova koji će postupati u slučaju kada se netko pozove na zaštitu prava.

Gotovac smatra da Hrvatska pribjegava rješenjima koja su nesustavna, a kada imate nesustavne procese koji odvojeno tretiraju pojedine kategorije i pojedina njihova prava, u tome se teško snalaziti. 'Zbog toga se prosječan branitelj, osoba s invaliditetom ili pripadnik manjine zapravo uopće ne snalaze i pitanje je znaju li kako se pozvati i ostvariti prava koja imaju na papiru', zaključio je.