Male otočne države mogle bi nestati pod morem ako se za još jedno desetljeće odgodi postizanje međunarodnog sporazuma o spriječavanju klimatskih promjena, rekli su dužnosnici u ponedjeljak
Europska unija poziva na postizanje globalnog sporazuma do 2015. koji bi se počeo provoditi do 2020., no 43 člana Saveza malih otočnih država (AOSIS) rekala su da bi to bilo prekasno da se zaustavi porast razine mora koji prijeti potopiti ranjive države.
'Nećemo podržati ovo odgađanje koje predlažu mnoge velike zemlje jer nije u skladu sa znanošću', rekao je na marginama UN-ovog skupa o klimi u južnoafričkom Durbanu glavni pregovarač AOSIS-a za financije, Selwin Hart.
Zemlje svijeta su se prošle godine u meksičkom Cancunu složile da su potrebna radikalna smanjena emisija stakleničkih plinova kako bi se porast temperatura zadržao na dva Celzija više od predindustrijskih razina.
'Moramo odmah djelovati ako želimo ostvariti smjer zadržavanja rasta ispod dva stupnja', rekao je Hart.
Pravno obvezujući sporazum za smanjenje emisija vjerojatno neće biti postignut u Durbanu a kako bi se postigao moglo bi biti potrebno još nekoliko godina uslijed dubokih podjela između siromašnih i bogatih država.
'U središtu svakog sporazuma treba biti načelo da niti jedna zemlja nije nebitna. Mi to ne možemo i ne bi trebali dopustiti, moralno i etički je nedopustivo potpisati ugovor koji će rezultirati nestankom i jedne države', rekao je. 'Nismo spremni potpisati takav sporazum. Posljedice po neke otoke bit će nestanak'.
On je rekao da se njegova skupina nada na skupu u Durbanu, koji traje do 9. prosinca, usuglasiti strane i vidjeti da glavni proizvođači stakleničkih planova saslušaju poziv najranjivijih država.
'Sadašnje obveze dovest će nas do globalnog zagrijavanja od 3 do 4 Celzija što je razorno za otoke i Afriku i svaku ranjivu državu svijeta', rekao je.
AOSIS zagovara sporazum koji će odrediti maksimume emisija do najkasnije 2015-17. godine.