Reakcija službenih srpskih vlasti nakon što je Žalbeno vijeće Haškog suda zatražilo da se optuženik za ratne zločine vrati u pritvor u Schveneningenu u najmanju ruku je bila neprimjerna. Premijer Srbije Aleksandar Vučić odluku Haškog suda doživio je kao udar na Srbiju, a drugi visoki dužnosnici bijesno su reagirali ponašajući se kao da im je nanesena velika nepravda
Ključna je stvar to što se Vučić našao u neobranom grožđu jer će sada morati uhititi i u Haag isporučiti bivšeg šefa, svoga političkog mentora jer je Šešelj javno izjavio da dobrovoljno u Haag ne ide.
Šešelj u svom stilu dodatno provocira i izaziva vlasti da ga dođu javno uhiti od čega očito planira napraviti medijski spektakl. U utorak je njegova stranka poslala priopćenje u kojem poziva na suđenje zamjeniku predsjednika Srpske radikalne stranke Nemanji Šaroviću zbog paljenja zastava NATO-a, EU-a, Kosova i SAD-a koje će se održati u srijedu u Višem sudu u Beogradu gdje će se Šešelj pojaviti u svojstvu svjedoka.
Hrvatski eurozastupnik Andrej Plenković (HDZ/EPP) kaže da su u rezoluciji Europskog parlamenta, čiji je bio jedan od inicijatora, u točki dva te rezolucije navodi da nije bilo adekvatne reakcije i pravog odgovora srbijanskih vlasti na Šešeljev govor mržnje i retoriku nakon njegova izlaska na privremenu slobodu. 'Ni tada nismo čuli osudu njegova ponašanja', prisjeća se Plenković. Inicijalne reakcije koje pratimo protekla dan-dva, nastavlja, dodatno razotkrivaju stavove srpskih vlasti u vezi slučaja Šešelj.
'Smatram da se od Srbije kao države kandidatkinje koja je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji očekuje poštovanje njezinih međunarodnih obveza i predaja Šešelja Haškom tribunalu', poručuje hrvatski europarlamentarac.
Odluka Žalbenog vijeća pravnog je karaktera, objašnjava, i nema nikakvih teorija zavjera protiv Srbije. 'Donesena je na temelju pravnih argumenata, i Srbija i srpske vlasti poštujući je trebaju pokazati da su zainteresirani za europski put zemlje i vladavinu prava', kaže nam Plenković. Bilo kakvo odugovlačenje, smatra, u pogledu ispunjavanja naloga Haškog suda neće biti dobro primljeno ni u jednoj međunarodnoj instituciji, a posebno u EU-u gdje se detaljno prate svi reformski napori Srbije.
Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti mišljenja je da bi bilo principijelno od Srbije da postupi u sklopu s traženim međunarodno pravni standardima na koje se obvezala. Haški sud jedna je od tih obveza.
'Ako želi uspostaviti neovisno sudstvo do kraja, ona ne može intervenirati u proces suđenja Vojislavu Šešelju koji se odvija pred Haškim sudom', smatra Špehar. Politički je dio te priče, napominje, taj da nismo vidjeli od aktualne srpske vlada, a ni od prethodnih, da se prema optuženicima pristupa s kritičkom distancom i da ih ne percipira kao heroje, nego kao optuženike za najteža kaznena djela.
Srbija je izgubila dosta vremena, mišljenja je, na kalkuliranju domaćih političkih aktera sa suočavanjem s negativnom politikom zločinačke politike Slobodana Miloševića. 'Upravo zbog toga što su se aktualni premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Tomislav Nikolić pokušali distancirati od Šešelja i njegove politike napuštajući radikale i osnivanjem nove Srpske napredne stranke s kojom su i osvojili vlast u Srbije, upravo od njih bi se očekivalo dodatno distanciranje od Šešelja u ovakvoj situaciju, pa čak i veće nego recimo od Borisa Tadića', objašnjava Špehar.
Zbog toga, čini se, naglašava, to prvotno distanciranje od Šešelja nije učinjeno zbog grijeha iz prošlosti, nego zbog političke matematike. No uvjeren je da Srbija nema druge mogućnosti nego vratiti Šešelja u Haag. 'Bilo bi tragično sve osim postupka koji traži Haški sud. Srbija si taj luksuz ne može dozvoliti', zaključuje Špehar.
