Ministar Josip Aladrović rekao je da je Vlada na optimalan način obeštetila odnosno pomogla poduzetnicima i radnicima u kriznoj situaciji.

'S druge strane je bilo pravovremeno, jer nismo imali bitnijih potresa na tržištu rada i na vrijeme smo te mjere implementirali. Kako se situacija mijenjala, te smo mjere ažurirali, redizajnirali i mijenjali u segmentu u kojem su one u tom trenutku bile najpotrebnije', naglasio je Aladrović u Otvorenom.

Iz razgovora s poslodavcima i sindikatima, dodao je, odlučili su redizajnirati mjere za mikropoduzetnike i mjeru za očuvanje radnih mjesta te su je spojili u jednu, a Vlada je povećala potencijalni obuhvat onih koji bi mogili koristiti tu mjeru, te mjeru za skraćeno radno vrijeme koja je prisutna u cijeloj ekonomiji. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti svi, te je povećan njen opseg na maksimalan iznos od 70 posto.

'To ne znači da će svi iskoristiti tih 70%, jer se mora dokazati stvarni pad efektivnih sati, ali u ovom trenutku smatramo da je to bilo oportuno i u smislu jačanja našeg gospodarstva, odnosno očuvanju našeg gospodarstva u ovim trenucima', naglasio je Josip Aladrović.

Poručio je da će ove mjere do kraja godine biti maksimalno adekvatne da sačuvamo tržište rada, poslovnu i gospodarsku aktivnost te da se omogući poduzetnicima u boljim epidemiološkim i ekonomskim vremenima da budu u 'niskom startu' kako bi bili konkurentni.

'Kada gledate broj zaposlenika, on je kao takav službeni podatak Državnog zavoda za statistiku. Mi smo ovih dana dobili službeni broj zaposlenika u Republici Hrvatskoj za mjesec kolovoz. Mi mjere i sve ono što činimio, činimo na temelju dnevnih praćenja što se događa. Trend kretanja osiguranika i trend kretanja zaposlenika je isti. Dapače, broj zaposlenika koji Državni zavod za statistiku objavljuje nastaje na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji vodi statistiku osiguranika. Kada uspoređujemo iste parametre, i broj osiguranika i broj zaposlenika ima u ovom COVID periodu blagi trend rasta. Mi se nadamo da će tako i ostati', rekao je ministar.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da su podaci pokazivali na početku pandemije kako je izgubljeno dvadesetak tisuća radnih mjesta, te je dodao da je teško pratiti podatke na dnevnoj bazi. Naglasio je da su sindikati i inzistirali na tome da se podaci dobivaju prema sektorima, ali da u ovom trenutku ne može reći je li ministar iznio točne podatke ili nije. Novosel je rekao da ne može reći u ovom trenutku kako se pandemija koronavirusa odrazila na tržište rada.

Aladrović je dodao da se točno zna po sektorima gdje postoje trendovi pada ili rasta, te koliki su i kakvi su ti trendovi. Poručio je da su trendovi pada najveći u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i smještaju, turizmu i ugostiteljstvu. Dodao je da djelatnosti - trgovina na veliko i malo i prerađivačka industrija bilježe trend pada između jedan i dva posto. Rekao je kako sektor građevinarstava raste za pet i pol tisuća zaposlenika u COVID fazi.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar naglasio je kako Hrvatskoj zavod za zapošljavanje na dnevnoj bazi prati kretanje nezaposlenosti.

'Tako smo 16. ožujka 2020. krenuli sa 134.700 nezaposlenih osoba, a danas imamo 152.200. To je razlika oko 17.000 osoba i to je 13% veći porast nezaposlenosti', poručio je Lončar. Dodao je kako vjeruje da će nove mjere pridonijeti da neće biti bitno većeg broja nezaposlenih osoba.

Davorko Vidović (SDP) istaknuo je kako dolazi do manipulacije s brojevima na tržištu rada. Kazao je da Hrvatska ima između 120.000 do 130.000 manje zaposlenih osoba nego 2008. Dodao je kako je u Hrvatskoj problem niska zaposlenost.

'Mi na ovoj brojci od 1. 549.000 koliko ima osiguranika, a da su svi zaposleni, a nisu, barem 50.000 tih ljudi nije zaposleno, ne možemo alimentirati sve potrebe koje imamo u ovoj zemlji. Niti u zdravstvenom, socijalnom, niti u bilo kojem drugom sustavu. I to je veliki i ozbiljan problem. Ove mjere idu za tim da se očuva što više onoga što smo imali. To što smo imali je premalo u odnosu na ono što bi Hrvatska trebala i morala imati kada je riječ o zaposlenosti svoga stanovništva', rekao je Vidović.

Poručio je kako su propuštene četiri godine u kojima se nije provela niti jedna ozbiljna reforma. Dodao je da se sve zna što treba napraviti, ali da se nema hrabrosti niti političke volje za jedan ozbiljan, cjeloviti sustav reformiranja tržišta rada. Vidović je istaknuo da su nove mjere hvalevrijedne, ali je i skeptičan.

Aladrović je rekao kako je Vlada imala između 30 do 40.000 zaposlenih više svake godine u posljednje četiri godine. Istaknuo je da je to oko 130.000 zaposlenih više u odnosu na početak mandata. Poručio je da se na tržištu rada mnogo učinilo, ali i da u ovom trenutku pandemije, dobro 'plovimo'. Ministar je naglasio da se slaže da se trebaju uspostaviti dodatne komplementarne mjere, ali da su neke od njih već i učinjene. Dodao je da će se gledati na situaciju u cijelom ekonomskom kontekstu u kojem se nalazimo.

'Tržište rada smo očuvali, u protekle četiri godine imamo 130.000 više zaposlenih nego što smo imali ranije i ove mjere obećavaju da će tako biti očuvano barem do kraja godine', rekao je.