"Tko je znao da su mlađi ljudi među najusamljenijima nakon koronavirusa, ovo konačno zaslužuje pozornost", kazala je tim povodom ministrica za obiteljska pitanja Lisa Paus.

"Moramo ozbiljno shvatiti usamljenost, uključujući i onu mladih ljudi, i poduzeti mjere", rekla je Paus, ističući da to pitanje također utječe na političko sudjelovanje i, u konačnici, na demokraciju.

Prema studiji Zaklade Bertelsmann, nezavisnog trusta mozgova u sjeverozapadnom gradu Gueterslohu, gotovo polovica osoba u dobi od 16 do 30 godina u Njemačkoj osjeća se usamljeno.

Više od trećine (35 posto) od 2532 ispitanika u ovoj dobnoj skupini reklo je da su "umjereno" usamljeni, dok je 10 posto reklo da su "jako usamljeni".

Kao odgovor na to pitanje pokrenut je tjedan kampanje pod pokroviteljstvom vlade pod nazivom "Zajedno iz usamljenosti", koji će trajati do nedjelje, s mnogo različitih događaja planiranih diljem zemlje.

U usporedbi sa studijama provedenim 2021. i 2023., nešto manje mladih sada je izjavilo da su društveno i emocionalno usamljeni.

No, visoko rangiranje mladih u procjeni usamljenosti zahtijeva preispitivanje, ističu autori studije.

“Usamljenost više nije fenomen koji pogađa samo starije ljude. Posljednjih godina postalo je jasno da su i mladi sve više pogođeni usamljenošću te stoga predstavljaju novu rizičnu skupinu”, rekla je Anja Langness iz Zaklade Bertelsmann.

Nekoliko drugih nedavnih studija također je opisalo usamljenost među mladima kao problem, prenosi agencija Dpa.

Dugo je poznato da je usamljenost, za one koji su njome pogođeni, jednako štetna kao primjerice pušenje, pretilost ili zagađenost zraka, rekla je govoreći o ovom problemu ministrica Paus. No, manje je poznato da ima i neizravan negativan utjecaj na demokraciju.

“Oni koji izgube povjerenje u društvo gube i povjerenje u demokraciju, politička participacija se smanjuje, kao i volja za glasanjem”, kazala je ministrica ustvrdivši da je “usamljenost podcijenjen fenomen”.