Do 1. prosinca zabilježeno je 1300 naknadnih udara. Do 27. siječnja 2020., dakle dva mjeseca nakon potresa, bilo je pet udara magnitude više od pet stupnjeva i još 45 magnitude između četiri i pet. Najveći naknadni potres dogodio se manje od četiri sata nakon glavnog udara, a bio je jakosti 5,4 stupnja po Richteru.

Seizmologa Krešimira Kuka pitali smo može li se povući paralela između potresa u Albaniji i onog koji je pogodio Petrinju 29. prosinca 2020. godine. Potres je bio slične ili iste jakosti, ovisno o izvoru, 6,2 stupnja po Richteru po Seizmološkom zavodu Hrvatske i 6,4 po Richteru po EMSC-u.

Možemo li očekivati sličan razvoj događaja po pitanju daljnjih udara, ali i smirivanja tla? Kuk kaže da možemo povući grube paralele.

'Normalno je da nakon jakog potresa slijedi serija potresa koja traje tim dulje što je glavni potres bio jači. I u toj seriji imamo potrese svih magnituda. To nije pravilno raspoređeno, naravno, oni se izmjenjuju magnitudom, odnosno svojom jakošću. Što vrijeme više prolazi, to se smanjuje jačina tih potresa', kaže Kuk za tportal.

Objašnjava kako je normalna pojava da nakon potresa magnitude šest imamo nekoliko potresa magnitude pet i još više magnitude četiri. Postoje i teoretski modeli, dodaje, koji to opisuju, ali to ne znači da se može točno predvidjeti koliko ćemo imati potresa i hoće li 10 ili 15 potresa biti magnitude četiri.

'Ugrubo vrijedi povući paralelu i to je prihvatljivo, s time da, naravno, veliku sličnost ne trebamo očekivati jer su potresi nepravilni događaji. Na nekim mjestima podrhtavanje tla može trajati koji mjesec dulje, na nekima koji kraće, broj naknadnih potresa nikad neće biti isti. Ali ugrubo vrijedi', kaže nam Kuk.

Dakle korektno je, kaže, povući načelnu paralelu da će se tako nekako, naravno s odstupanjima koja mogu biti veća ili manja, odvijati događaji i kod nas.

Ima li s time veze to što je Albanija geografski blizu i što je potres bio iste jakosti?

'U Albaniji su nešto jači i žešći potresi nego kod nas, ali slični su i po dubini i nekim drugim karakteristikama. S te točke gledišta možemo se uspoređivati s Albanijom, a ne možemo, recimo, s Kalifornijom. To jesu nama bliska područja', navodi Kuk i dodaje da se u sličnom intervalu može očekivati i da će doći do smirivanja, ali to neće biti posve ista situacija.

U Albaniji su najjači potresi uslijedili odmah poslije glavnog udara. Mogu li ljudi odahnuti barem što se toga tiče?

'To jest čest slučaj, ali ne i pravilo. Možemo reći da što smo bliže glavnom potresu, veća je vjerojatnost događanja jačih potresa', zaključio je Kuk.