Naprasita ostavka suca Međunarodnog suda u Haagu Ronnyja Abrahama na mjesto slovenskog arbitra u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, izazvala je čuđenje mnogih. Odmah su krenule glasine da je na njega pritisak izvršio Washington, a Amerikance su Slovenci i ranije optuživali za prisluškivanje u korist Hrvatske. Povodom smatraju zatopljavanje odnosa Slovenije i Rusije, koja preko naših susjeda nastoji razbiti homogenost EU oko sankcija pod kojima je Moskva zbog rata u Ukrajini
Može se protumačiti različitim razlozima, prije svega njegovim uvidom u pravo činjenično stanje samog spora pa sve do spekulacija kako je na njega izvršen stanoviti američki pritisak zbog nedavnog jačanja slovensko-ruskih bilateralnih odnosa.
Iako je Abraham izvijestio sud da je pristao na funkciju arbitra jer se nadao da bi njegovo imenovanje pomoglo ponovno učvrstiti povjerenje između dviju država i Arbitražnog suda te da bi se omogućio normalan nastavak postupka, sudac je na kraju ipak zaključio da u trenutačnoj situaciji ne može ispuniti očekivanja jer je Vlada RH odlučila istupiti iz arbitraže, pa stoga više ne može sudjelovati u postupku kao arbitar.
RAZLOZI ABRAHAMOVE OSTAVKE
Taj razlog ima uporište, kaže Mate Granić, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova u razgovoru za tportal.
No prema njegovom mišljenju, iskusni francuski sudac Abraham odustao je prije svega zbog činjeničnog stanja u samom sporu, osobito nakon što je dobio na uvid čitavu dokumentaciju koju je hrvatska vlada poslala Sudu i Europskoj komisiji.
Kao drugi razlog Abrahamova odustajanja, Granić, pak, navodi mogućnost kompromitiranja sučevog ugleda pred samim Međunarodnim sudom u postupku u kojem nužno moraju sudjelovati dvije strane, a koji je jedna strana napustila.
SUKOB VEĆIH OD NAS
Iskusni diplomat ne isključuje da su se u pogranični spor uključili i veliki igrači poput Sjedinjenih Država i Rusije.
'Postoji mogućnost da je sudac Abraham odustao od sudjelovanja kao član slovenskog tima u postupku, jer je bilo dovoljno iščitati poruku Washingtona da arbitraža nije jedino rješenje te da se Hrvatska i Slovenija kao članice EU i saveznice u NATO-u, dogovore oko najboljeg puta za njegovo rješavanje', misli Granić koji podsjeća da je američko veleposlanstvo u Zagrebu pozdravilo izjave hrvatskog vodstva koje je izrazilo želju da se granični spor napokon riješi i potiče dvije strane da nastave razgovore kako bi odredile najbolji put dalje.
'Svakako da je na suca Abrahama pri njegovoj odluci da napusti slovenski tim, utjecala i ova poruka iz Washingtona', zaključuje Granić.
Je li upravo na ostavku francuskog arbitražnog suca najviše utjecala poruka State Departmenta, teško da će se ikad doznati, no ono što je sigurno jest da su se u arbitražni postupak, s polariziranim stavovima, postavile globalno najjače države.
VEZANJE KREMLJA I LJUBLJANE
Washington je pozdravio stav službenog Zagreba, dok je, pak, Kremlj stao na stranu Ljubljane.
Podršku Slovenije u nastavku arbitražnog spora dao je ruski premijer Dmitrij Medvedev koji je posjetio naše susjede upravo u trenutku izbijanja afere PiranLeaks te je tom prilikom izjavio da 'skandali poput PiranLeaksa nisu produktivni' ali i da je uvjeren da je puno učinkovitije rješavati sporove na temelju međunarodnih sporazuma.
U Sloveniji su se zbog jačanja odnosa s Rusijom te izjašnjavanjem Medvedeva i slovenskog premijera Mire Cerara za ukidanje obostranih sankcija nametnutih Moskvi zbog uloge u ratu u Ukrajini te nastavka energetskog dijaloga, između ostalog, i u sklopu plinskog projekta Turski tok, pojavila mišljenja da su snimku razgovora članova slovenskog arbitražnog tima sa sucem Međunarodnog arbitražnog suda u Haagu, hrvatskim medijima dali upravo Amerikanci.
Najdalje, s tom ocjenom otišao je slovenski europarlamentarac i nekadašnji ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl koji je kazao da su 'Amerikanci šampioni u toj raboti', čime je dao naslutiti da su se u spor uključili 'veliki igrači' koji svoje sporove rješavaju na malim poljima.
