Suparnici na oba terena - ponajviše Rusija i Kina - proučavali su američka oklopna vozila i način na koji se koriste te postavljaju oružje kako bi im se suprotstavili. Glavni tenk SAD-a, M1 Abrams, sada se suočava s dva glavna problema.

Jedan je da je to zastarjeli dizajn iz Hladnog rata. 'M1 Abrams neće dominirati bojnim poljem 2040.', naveo je Army Science Board, znanstveno savjetodavno tijelo, u nedavnom izvješću o oklopnim vozilima sljedeće generacije. 'Sve prednosti M1 u mobilnosti, vatrenoj moći i zaštiti su ugrožene.'

Drugi je taj da je 70-tonski Abrams dizajniran za borbu na europskim ravnicama, a ne u džunglama i na udaljenim otocima Pacifika. 'Logistika i potpora, koje su teške na oba terena, pogoršane su zbog veće udaljenosti Indopacifika i manje razvijene infrastrukture, uključujući luke i aerodrome', navodi se u izvješću, piše Business Insider.

M1 je dizajniran sredinom 1970-ih i treba ga zamijeniti dok se američka vojska prilagođava dobu u kojem oružje poput bespilotnih letjelica i pametnih topničkih granata predstavlja nove prijetnje oklopnim vozilima. Ali čak i dok suparnici nadograđuju svoje tenkove i protutenkovsko oružje, američkim planerima može biti golem izazov dogovoriti se o tome kako izgleda tenk prikladan za globalne operacije.

Tenkovi su uvijek bili zapadnjački usmjereni. Izumila ih je Britanija, bili su predvodnik nacističkog munjevitog rata, a Rusija i Amerika proizvodile su ih u ogromnim količinama. I izraelska vojska vješto ih koristi, a oklopnjak je još uvijek jedno od ključnih oružja i u rusko-ukrajinskom ratu.

Ali u pacifičkim ratovima 20. stoljeća, kako na otocima, tako i u kontinentalnoj istočnoj Aziji, tenkovi su često igrali sporednu ulogu u većinom pješačkim bitkama koje su se vodile na neravnom terenu ili na plažama i u zonama za surfanje.

Japan je upotrijebio mali broj oklopnih vozila protiv slabo naoružanih kineskih trupa u Drugom kinesko-japanskom ratu 1937.-1945. Britanske trupe 1942. bile su šokirane kada su japanski oklopnjaci napredovali kroz 'neprobojnu' džunglu na Malajskom poluotoku. Tijekom rata na otocima 1942.-45., tenkovi američke vojske pružili su korisnu potporu protiv ukopanih Japanaca, a imali su sličnu ulogu i u Korejskom i Vijetnamskom ratu.

'Sposobnosti tenkova i oklopnih vozila na Pacifiku apsolutno su neophodne za izvođenje operacija na ograničenom terenu', rekao je novinarima u rujnu general Charles Flynn, zapovjednik američke vojske na Pacifiku.

To ne znači da 'vozila moraju biti prilagođena pojedinačnim terenima', naveo je Army Science Board. Ali ako se vojska ozbiljno namjerava pripremiti za sukob na Pacifiku, borbena vozila pete generacije - zamjena za Abrams, kao i borbeno vozilo pješaštva Bradley - morat će biti dovoljno lagana da se lako transportiraju i opskrbljuju morem i zrakom.

Army Science Board otkrio je da je M1 ranjiv na djelovanje bespilotnih letjelica, kao i pojedinih protutenkovskih projektila koji napadaju odozgo, a njegov oklop mogli bi probiti topovi od 125 milimetara na ruskim T-90 i kineskim tenkovima Type 99. U izvješću se navodi i da je previše Abramsa bilo izvan stroja zbog problema s održavanjem, ali čak i da ih je dovoljno dostupno, 'M1 sa 70 tona više nije taktički, operativno ili strateški mobilan'.

Naknadno opremanje spremnika novim tehnologijama, poput robotike i automatizacije, bilo bi beskorisno kao i očekivati ​​da će 'nova tehnologija maksimalno poboljšati vozilo iz 1980-ih', tvrdi se u izvješću. Ugradnja nove tehnologije na zastarjeli tenk također bi malo pomogla u borbi protiv napretka u protutenkovskim navođenim projektilima, poput kineske Red Arrow 12.

Ipak, ni vojni stručnjaci ne vjeruju da će autonomni robotski tenkovi biti održiva alternativa do 2040. To znači da bi američki tenk sljedeće generacije trebao biti vozilo s posadom koje je lakše od Abramsa, ali i s boljom zaštitom od naprednih prijetnji.

Znanstveni odbor vojske napravio je analizu i ponudio alternativu.

Tenk od 60 tona s kupolom od 130 milimetara i posadom od tri osobe? Nije dovoljno mobilan. Laki tenk od 40 tona s teškim topom? Nema dovoljno zaštite.

Čini se da je najviše interesa pobudio koncept 'robotskog pomoćnika', vozila od 30 tona i naoružanog hipersoničnim projektilima koji bi pratio tenkove s posadom.

Vojska je provela dva desetljeća u potrazi za oklopnjakom sljedeće generacije, još od debakla Future Combat Systema ranih 2000-ih. Trenutačni projekti uključuju XM30 — zamjenu za Bradley, koji teži 50 i više tona — i 40-tonski M10 Booker, koji se može, ali i ne mora smatrati lakim tenkom. Hoće li ova vozila zadovoljiti zahtjeve i za Pacifik i za Europu, ostaje nam vidjeti.