Prema američkim zakonima, tamošnjim je vlastima dopušteno bez nalogapristupiti podacima koje je neki građanin Europske unije smjestio na oblake (clouds) kojima upravljaju američke kompanije. Konkretno, radi se o zakonskom amandmanu koji se odnosi na rad sigurnosnih službi koji američkoj vladi daje goleme ovlasti u prikupljanju međunarodnih obavještajnih podataka koji se nalaze na serverima pružatelja online usluga kao što su Amazon ili Google, tvrdi EUobserver.

U članku se tvrdi da državni odvjetnik i direktor nacionalne sigurnosne službe mogu zajednički zatražiti, za razdoblje od godine dana od početka autorizacije, ciljani nadzor osoba van SAD-a u svrhu sakupljanja obavještajnih podataka.

Tema američkog obavještajnog nadzora nije zapravo toliko nova u europskoj javnosti, iako institucije Europske unije, koje bi mogle i trebale djelovati na zaštiti privatnosti građana EU-a, još uvijek odbijaju službeno komentirati potencijalne opasnosti digitalne špijunaže.

Bivši savjetnik za privatnost pri Microsoftu, autor izvješća 'Borba protiv cyberkriminala i zaštita privatnosti u oblaku' za Europski parlament Caspar Bowden, izjavio je na prošlotjednom panelu o cybersigurnosti u Bruxellesu da taj zakon omogućava masovno nadziranje neameričkih građana u strogo političke svrhe: 'Namjerno cilja samo neameričke građane van granica SAD-a i pruža opću autorizaciju nadzora za jednu godinu. Nema individualnog naloga. (...) Ne mora se nužno raditi o političkoj stranci, može se raditi o aktivističkoj skupini ili o bilo kome tko je angažiran u političkom aktivizmu.'

Navode o politički motiviranim međunarodnim nadzorima demantiralo je američko ministarstvo pravosuđa iako su u posljednjoj promjeni amandmana u 2008. godini uklonjene zapreke prema masovnom nadzoru i sakupljanju podataka, usmjerenima prema neameričkim građanima van SAD-a.

U prijedlog za pravilnik Europske komisije o zaštiti podataka unijeta su 'obvezujuća korporativna pravila za procesore' stvarajući tako rupe u zakonu koje omogućuju američki nadzor, tvrdi Bowden. Američki zakon mogao bi imati posljedice na prava o zaštiti privatnosti koja, među ostalim, garantira i Povelja o fundamentalnim pravima EU-a.

No aktualni paket reformi Unije nije trenutno u mogućnosti adekvatno odgovoriti američkom zakonu te je glasnogovornica europske povjerenice za pravdu Viviane Reding poručila da o američkom amandmanu zasad nemaju komentara. Službenih komentara zasad nema ni iz Europskog tijela za nadzor zaštite podataka.

Iako je očito da trenutno nema jasnog okvira u kojem bi se EU jasno postavio spram mogućnosti nadzora kroz podatke na serverima kompanijama u američkom vlasništvu, ne znači da se o problemu ne raspravlja. Moguće reakcije EU-a spram digitalne špijunaže zasad spominju samo neimenovani izvori.