Američki predsjednik Donald Trump još jednom je potpuno otvoreno optužio Ukrajinu da je kriva za početak rata, ovaj put u razgovoru za časopis Time, kazavši da su Ukrajinci krivi 'jer su počeli pričati o pridruživanju NATO-u'
Trump ustrajno vjeruje da je mir moguć, pa čak i vjerojatan ako Vladimir Putin ostane predsjednik Rusije, ali i ako Zelenski ostane na čelu Ukrajine misli da će se s njim ipak moći 'sklopiti posao'. 'Krim će ostati ruski, a Zelenski to razumije, i svi razumiju', rekao je ponovno Trump, izazvavši uglavnom sablazan čak i površnih pratitelja međunarodnih odnosa i poznavatelja međunarodnog prava, a ponovno se dotakao i mogućeg pripajanja Kanade, što je ipak proglasio svojevrsnim 'trolanjem', te aneksije Grenlanda, o kojoj i dalje ozbiljno razmišlja.
Procurili dokumenti
Ne bi mu, kaže, smetalo da ga se pamti kao predsjednika koji je proširio američki teritorij. U međuvremenu su u javnost procurili nacrti dvaju dokumenata vezanih uz moguće okončanje rata u Ukrajini, američkog i europsko-ukrajinskog, čije se glavne razlike odnose na redoslijed rješavanja pitanja teritorija, ukidanja sankcija Rusiji, sigurnosnih jamstava i veličine ukrajinske vojske, kako prenosi Reuters.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić ni u Trumpovim izjavama ni u objavljenim dokumentima ne vidi ništa previše novo ili revolucionarno - ali, kaže, sve što se u ovim trenucima događa doista jest epohalno i izvjesno je da će završetak rata, za što je realno da će se dogoditi ove godine, na jedan ili drugi način biti jedna od najvećih prekretnica čovječanstva u modernom dobu, odnosno nakon Drugoga svjetskog rata.
'Glavna priča u pregovorima o završetku rata cijelo vrijeme zapravo nije teritorij, nego sigurnosna jamstva za koja se spominje da su 'u stilu članka 5. povelje o osnivanju NATO-a'. Upravo zbog nedostatka sigurnosnih jamstava prekinuti su davni pregovori u Istanbulu, a ovih dana ponovno je o njima govorila talijanska premijerka Meloni. Upravo sigurnosna jamstva cijelo su vrijeme u pozadini svih pregovora', kaže Avdagić za tportal i dodaje logičan zaključak:
'Američki prijedlog bez jamstava zapravo predviđa potpunu kapitulaciju Ukrajine, a Ukrajinci to mogu napraviti i bez Amerikanaca.'
S druge strane, kaže ovaj analitičar, 'združeni europsko-američki prijedlog' svakako je kompromisno rješenje, pogotovo uzevši u obzir prethodne stavove da bez poraza Rusije ne može biti okončanja ovog rata. Sada čak i Rusi pokazuju naznake da su spremni na kompromis po pitanju ratne odštete, odnosno korištenja njihovih blokiranih sredstava u inozemstvu.
'Kakvim god rješenjem ovaj rat završio, ono će imati golem utjecaj na sve nas, a na vidiku zapravo imamo loše i puno lošije rješenje. O tome je govorio i gradonačelnik Kijeva Kličko kada je otvoreno spomenuo mogućnost odricanja od dijela teritorija u zamjenu za mir i sigurnost. Ruska aneksija dijela ukrajinskog teritorija svakako bi mogla izazvati brojna preslagivanja diljem svijeta, pa i u našoj široj regiji, u kojoj bi, recimo, odvajanje Kosova od Srbije napokon bilo potpuno priznato', kaže Avdagić.
Iz ruske perspektive, kaže, nakon gubitka velikog broja života za političko preživljavanje Putina i njegovog sistema potrebna je neka vrsta pobjede - a to je prije svega ukidanje zapadnih sankcija.
'U tom dijelu i Europa, koja nije velika vojna sila, ima svoju ulogu jer su njene sankcije za Putina puno važnije i puno bolnije od američkih. I Europa, dakle, ima kakvu-takvu polugu moći u svojim rukama', zaključuje Avdagić.