'U tom slučaju Trump može negodovati, ali demokracija je rekla svoje. No ako rezultati budu gusti, moglo bi biti dramatično i moguće je da se na rezultate bude čekalo danima, pa i tjednima. Ali to neće biti prva takva situacija u Americi, znamo da je već ranije bilo pravnih sporenja oko ishoda izbora', upozorava Avdagić.

On podsjeća da je Donald Trump odbio javno obećati da će priznati rezultat izbora ukoliko bude za njega nepovoljan, ali smatra da se i takvo ponašanje može odvijati samo do određene granice.

'Dakle, ako rezultati ne budu drastično u korist Bidena, odnosno na njegovu štetu, Trump bi ih mogao pokušati osporiti koristeći sve legalne metode, ali ne očekujem drastičan scenarij po kojemu bi apsolutno odbijao priznati bilo kakav rezultat osim svoje pobjede. Amerika je ipak demokracija, a on ima dovoljno ozbiljnih suradnika koji će mu znati savjetovati gdje treba stati', kaže ovaj analitičar.

>>> Amerikanci biraju: Što trebate znati o predsjedničkoj utrci čiji bi rezultat mogao uzdrmati cijeli svijet

Pobjedu kandidata Demokratske stranke Joea Bidena on očekuje naprosto jer 'nema nikakvih naznaka da će biti suprotno' - osim anketa koje mu daju malu prednost u svim ključnim američkim državama, tu je i ogroman broj dopisnih i 'ranih' glasova, što bi također trebalo ići u prilog Bidenu.

>>> Kreće utrka za Bijelu kuću: u SAD-u otvorena prva birališta

'Osim fanova Donalda Trumpa, u ovom trenutku nitko drugi ne očekuje iznenađenje u obliku njegove pobjede. No, jasno, uvijek su nijanse jako bitne i mogu presuditi', kaže Avdagić.

Predsjednički izbori u SAD-u odvijaju se po 'elektorskom' izbornom sustavu, kojega mnogi ocjenjuju u najmanju ruku zastarjelim. Predsjednički kandidati natječu se u 51 američkoj državi i - uz izuzetak dvije, Nebraske i Mainea - pobjednik osvaja glasove svih elektora. Najmnogoljudnija Kalifornija ima ih 55, slijede je Teksas s 34 te New York i Florida, svaka po 29, dok najslabije naseljene države imaju samo tri. Za pobjedu je potrebno prikupiti 270 od ukupno 538 elektorskih glasova, a ključne su uvijek 'swing' države u kojima rezultat može otići na obje strane. Na ovim izborima ključnima se ocjenjuje njih sedam: Wisconsin, Michigan, Pennsylvania, Florida, Arizona, Sjeverna Karolina i Georgija, a u svima ankete daju prednost Bidenu.

Neki kritičari već godinama upozoravaju da je sustav ustanovljen 1787. godine nepravedan, jer ponekad ne odražava stvarnu volju birača - samo na prošlim izborima, recimo, Hillary Clinton dobila je ukupno tri milijuna glasova više od Trumpa. Prigovara se i zbog činjenice da broj elektora ne odražava broj stanovnika - Kalifornija ih ima upola manje u odnosu na 12 država koje zajedno imaju broj stanovnika kao ona.

'Nije sporno, elektorski sustav nije nepošten. Kada bismo ga trebali približiti našim građanima, najjednostavnije bismo mogli povući paralelu između američkih država i naših izbornih jedinica, a one se kao takve također ne mogu nazvati nepoštenima. Istina, uvijek se može raspravljati može li sustav biti povoljniji za nekoga i može li broj glasova biti pravedniji, na koncu i naše izborne jedinice imaju nesrazmjer u omjeru birača i broja zastupnika. No to su zapravo tehnička politička pitanja čije rješavanje ovisi o konsenzusu svih aktera', kaže Avdagić.

>>> Donald Trump: Na noć izbora, čim glasovanje bude gotovo, uključit ćemo naše odvjetnike

'Ali, američki sustav ima jako dugu tradiciju i nikada se nije pokazao nepoštenim, nikada se rezultati doista nisu mogli osporavati na suštinskoj razini. Na tehničkoj razini uvijek se mogu pojaviti problemi - recimo, jesu li glasovi dobro prebrojani, je li bilo makinacija i slično - a tomu pridonosi i konfuzija prilikom zbrajanja glasova pristiglih na više različitih načina. Ali to nisu duboko demokratska pitanja, demokracija sve to uvijek pobijedi', dodaje ovaj analitičar.

Moguću (ili vjerojatnu) Bidenovu pobjedu on označava 'boljom za nas u Europi'.

'Još preciznije, boljom za Europsku uniju. Donald Trump se iskazao kao snažan protivnik svih multilateralnih organizacija koji nije nimalo blagonaklono gledao prema EU. Iskusan političar poput Bidena sigurno je svjestan težine i važnosti euroatlantskih odnosa, pa i njihove važnosti za samu Ameriku. On sigurno neće slabiti veze s Europom, nego će izvjesno nastaviti tradicionalnu politiku kakvu smo gledali prije nego što je Trump došao na vlast', zaključuje Avdagić.