U brojkama to izgleda otprilike ovako: prosječni broj dana u kojima su odrasli Amerikanci imali narušeno mentalno zdravlje porastao je s 3,35 dana u listopadu na 3,85 dana u prosincu 2016. Čini se malo, no kad se te brojke zbroje na svih 109,2 milijuna odraslih koji žive u državama koje su svoje glasove dale Clintonovoj, to znači 54,6 milijuna dana lošeg mentalnog zdravlja samo u jednom mjesecu.

Porast prosječnog broja dana lošeg mentalnog zdravlja uglavnom se zadržao šest mjeseci nakon izbora, stoji u studiji objavljenoj u Journal of General Internal Medicine.

Porast broja dana lošeg mentalnog zdravlja prvenstveno je primijećen kod odraslih osoba starijih od 65 godina, kod žena i bijelaca. Nijedna promjena u danima lošeg mentalnog zdravlja nije statistički otkrivena među mlađim dobnim skupinama, muškarcima ili rasnim i etničkim manjinskim skupinama u prosincu 2016.

Depresivni poremećaj

U državama koje su glasale za Hilary Clinton autori su primijetili i porast broja ljudi koji su prijavili najmanje 14 dana lošeg mentalnog zdravlja u posljednjih 30 dana u prosincu 2016. u odnosu na listopad 2016., dok takav porast nije zabilježen uočeno u državama s glasanjem o Trumpu. To znači da se kod mnogih može govoriti o velikom depresivnom poremećaju, primjećuju istraživači.

Autori su analizirali podatke o 499.201 odraslih osoba, prikupljene 2016. i 2017. Proučavali su promjene tri pokazatelja mentalnog zdravlja: ukupnog broja dana lošeg mentalnog zdravlja u posljednjih 30 dana, 14 ili više dana lošeg mentalnog zdravlja u posljednjih 30 dana i dijagnosticiranog depresivnog poremećaja da bi podatke dobivene u šest mjeseci nakon izbora u studenom 2016. usporedili s onima prikupljenim šest mjeseci prije izbora.

Autori su također otkrili da je Trumpova pobjeda veća od 10 postotnih bodova povezana s 0,41 manje dana lošeg mentalnog zdravlja u državama koje su mu ukazale povjerenje. Istovremeno, u državama u kojima je Clinton dobila 10 postotnih bodova više od Trumpa također je uočeno povećanje lošeg mentalnog zdravlja za dodatnih 0,41 dana.

Sveukupno, nalazi sugeriraju da je ishod izbora 2016. imao negativan utjecaj na mentalno zdravlje birača kandidata koji je izgubio na izborima.

Ponašanje simpatizera

Uoči današnjih predsjedničkih izbora u Americi iscurili su podaci o još jednom znanstvenom istraživanju koje je obradilo ponašanje simpatizera predsjedničkih kandidata na prošlim izborima. Naime, ljudi iz glasačkih okruga koji su svoje povjerenje poklonili Trumpu pokazali su 14 posto manju sklonost poštivanju mjera održavanja socijalne distance. Isto vrijedi i za ljude koji vijesti najčešće prate na Fox Newsu.

Studija, objavljena je u časopisu Nature Human Behaviour, analizirala je lokacijske podatke s 15 milijuna pametnih telefona, praćenih od ožujka do svibnja ove godine. Autori su otkrili da je u okruzima u kojima se 2016. većinom glasalo za Trumpa za vrijeme pandemije zabilježen redovitih aktivnosti od 24 posto; u okruzima koji su tada glasali za Clinton zabilježen je drastično veći pad od 38 posto.

Strančarenje je snažnije povezano s (ne)pridržavanjem mjera fizičkog distanciranja nego bilo koji drugi faktor, uključujući visinu prihoda, broj slučajeva Covida-19, odlazak na posao, gustoću stanovništva te demografska obilježja poput rase ili dobi. Taj se jaz s vremenom produbljivao, čak i u doba lockdowna.

Autori su na kraju otkrili i da su stranačke preferencije povezane i sa stopama rasta zaraze i smrtnosti. Prema tim modelima, smanjeno fizičko distanciranje u okruzima koji su glasove dali Trumpu povezano je s višom dnevnom stopom rasta zaraze od prosjeka.