Višeslav Raos, koji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) s Mirjanom Kasapović drži kolegij 'Izborni sustav', kaže da je legitimno zagovarati promjene onako kako to radi Šeks.

'Ali ne možete reći da hoćete uvesti dvostranačje jer ispada kao da ćete onda izvan zakona staviti sve ostale stranke. Ne možete reći da ćete uvesti dvostranačje, već samo da ga priželjkujete', smatra Raos.

Politolog objašnjava da se prilikom izrade izbornog modela vrlo često pokušavaju pomiriti različiti interesi i dolazi do kompromisa. Često postoji vizija o tome kakve će to proizvesti vlade. 'Ako izaberete većinski sustav, nadate se da će proizvesti dvostranačje. Ne znači to nužno da će ga uvijek proizvesti, ali obično to čini', kaže Raos.

Vladimir Šeks je u intervjuu za Globus kazao da izborni sustav koji je on osmislio više ne funkcionira jer su se pojavile protestne stranke, Most, Živi zid i neke druge političke inicijative, a istodobno imamo trend rasta populizma. Zbog toga smatra da je nastupilo vrijeme da ih se obuzda jer se događa da o Vladi odlučuju političke skupine koje imaju najmanju reprezentativnost u biračkom tijelu.

Također smatra da bi uvođenje dvostranačkog sustava, kakav postoji u nekim velikim zapadnim demokracijama, značajno pridonijelo pročišćavanju hrvatske političke scene: 'Amerikanci imaju republikance i demokrate. U Njemačkoj imate CDU/CSU s jedne i SPD s druge strane. Pritom treba otvoriti prostor da postoji i treća politička snaga s kojom bi mogla koalirati i jedna i druga opcija, i socijaldemokratska i konzervativna. I, naravno, poseban status nacionalnih manjina'.

Pritom je iskazao potrebu za uvođenjem većinskog sustava koji bi proizveo dvostranačje, ali potom spominje izborni prag od sedam posto i druge elemente nespojive s tim izbornim sustavom.

Raos se čudi Šeksovu istupu te bi volio da ga podrobnije elaborira.

'Ne možete u isto vrijeme reći da želite većinski sustav, a onda govorite o nekim aspektima razmjernog sustava. Kakva nam to zapravo treba rasprava o izbornom pragu ako smo rekli da ćemo imati većinski sustav', pita se Raos, kojeg pomalo plaši to kad vidi da netko tko je doajen našeg ustavnog i državnog okvira, netko tko je doista stvarao institucije, u jednu kašu stavi ideje koje su jedno ili drugo, a ne mogu biti jedno i drugo. Kazao je i da se pokušavao domisliti kako bi izgledao tako opisan sustav.

No Raos ne smatra da je izborni sustav jedini i glavni krivac za to što posljednjih godina svjedočimo nestabilnim vladama.

Poznato je da ima puno stranaka na papiru, onih koje su gotovo mrtve između dva izborna ciklusa. Njima bi trebalo otežati pristup izbornom procesu kroz obavezu da moraju prikupljati potpise prije kandidature, a Ministarstvo uprave moglo bi ažurnije provjeravati jesu li neke stranke ispunile svoje zakonske pretpostavke i obaveze.

'Ima puno mekših zahvata kojima se mogu korigirati neke stvari i postići kvalitetnije funkcioniranje', kaže Raos, a slaže se s mišljenjem da postojećem modelu trebaju korekcije.

Na koncu nije uvjeren da bi prilikom uvođenja većinskog sustava jedna stranka uspjela formirati Vladu jer imamo stranke poput IDS-a ili HNS-a/Reformista/GLAS-a, koji su jake na određenim područjima, takozvanim utvrdama, tako da bi se opet moglo dogoditi da nedostaje nekoliko ruku za formiranje Vlade.

Povodom prijedloga Vladimira Šeksa oglasio se i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak, inače ustavni stručnjak, koji kaže da Šeksovi istupi imaju neprikriveni cilj da se u Hrvatskoj, putem izbornog inženjeringa, uvede dvostranački sustav u kojem će HDZ ubuduće biti uvijek na vlasti, SDP-u će se velikodušno prepustiti vječna uloga prve oporbene stranke, a ostale političke stranke prestat će biti parlamentarne.

Podolnjak također navodi da je Šeks izložio niz nepovezanih, a često i kontradiktornih ideja.

'S jedne strane čini se da on zagovara uvođenje većinskog izbornog sustava koji bi djelovao slično američkom dvostranačkom sustavu, u kojem se za vlast natječu republikanci i demokrati, treće stranke praktički ne postoje, a s druge strane Šeks kao da govori o redizajnu sadašnjeg razmjernog sustava, jer predlaže promjene sadašnjih izbornih jedinica, veći broj preferencijskih glasova, povećanje izbornog praga na sedam posto te zabranu prijeizbornog koaliranja', ocjenjuje Podolnjak, smatrajući da je u oba slučaja cilj isti jer bi povećanjem izbornog praga i zabranom koaliranja rezultat izbora doveo do znatno manjeg broja zastupnika trećih stranaka, a oni tada, po uvjerenju Šeksa, više ne bi bili smetnja pri sastavljanju Vlade.

Podolnjak je uvjeren da bi bilo koja varijanta takvog izbornog inženjeringa bila suprotna suvremenom demokratskom hrvatskom parlamentarizmu i višestranačkom sustavu te bi nas vratila u devedesete godine prošlog stoljeća, kada je HDZ imao apsolutnu i neograničenu vlast.

'Ako bi takav pokušaj izbornog inženjeringa od ideje prerastao u pokušaj zakonodavne promjene izbornog sustava, to bi sigurno uvjetovalo ponovno aktiviranje ideje građanske inicijative da se ustavno definiraju temeljna načela izbornog sustava', smatra mostovac.