Manje od godine dana proveo je u fotelji gradonačelnika, a nema nevolje koja ga u tom razdoblju nije snašla: od katastrofalnih požara doslovno u prvim danima mandata, preko uzbuna zbog zamućene vode ili panike oko miomirisa s gradskog odlagališta otpada, do šokantnog otkrića bolesti prije točno tri mjeseca. Na funkciji za koju će sam priznati da mu je ostvarenje životnog sna - a to smo znali i ranije, čak i prije nego što se kandidirao - splitski gradonačelnik provodi vrijeme dosta intenzivno.

Točno jedanaestog dana nakon ozbiljnog zahvata na mozgu ukazao se na terenu i rješavao krizu oko Karepovca i već tada ponašao se gotovo kao da nema apsolutno nikakvih problema. Vratio se u puni pogon.

Vođenje Splita vrlo je zahtjevan posao - rekli bismo, tek nešto manje od onoga u Hajduku - a Krstulović Opara pristupio mu je vrlo ambiciozno. Odlagalište se sanira, problem vode bit će riješen u roku od godine dana ugradnjom filtara vrijednih stotinu milijuna kuna, a njegov ‘projekt za pokazivanje’ - plaža Žnjan - nakon masovnog rušenja bespravnih objekata idućih tjedana dobit će, barem privremeno, uređeno i pitomo novo lice.

Koalicija sa Željkom Kerumom klapa više-manje solidno, pogotovo nakon što su ovome zadovoljeni kadrovski apetiti.

Splitski gradonačelnik svojim suradnicima nabija vrlo žestok tempo rada, a pri tome se ni sam nimalo ne štedi. No rezultati su već vidljivi: osobno smo posvjedočili kako mu je nakon širokog sastanka o izgradnji željezničke infrastrukture, na kojem je žestoko iskritizirao dosadne ‘povijesne preglede’ i pozvao na hitno djelovanje, prišlo nekoliko sudionika i čestitalo na konkretnosti. Nekoliko njih iz Zagreba čak je otvoreno poželjelo ‘imati ovakvog gradonačelnika’.

Andro Krstulović Opara posljednjih mjeseci dosta je radio, ali je sustavno odbijao davati intervjue. Uoči ovotjedne sjednice Vlade u Splitu i skorog blagdana svetog Dujma, najvećeg splitskog praznika, popustio je samo za tportal.

Je li indiskretno upitati kako ste?

Osjećam se dobro. Znate što Japanci kažu kada se suoče s dijagnozom? Kažu: 'Bio sam bolestan.'

Tako se i ja prema ovoj ozbiljnoj bolesti pokušavam postaviti poput Japanaca jer oni kažu da su bili bolesni do trenutka dobivanja dijagnoze, nakon koje započinje liječenje. Takav stav mi omogućuje da svoj posao radim punom snagom, a pored toga imam izvrsnu ekipu suradnika koji me jako dobro prate. Mislim da nitko, pa ni moji najveći kritičari, ni u jednom trenutku nije primijetio bilo kakav utjecaj posljedica moje bolesti na funkcioniranje sustava koji sam stavio na noge.

A osobno, kako to sve podnosite?

Iskreno, najteže mi pada to što sam se donekle odrekao sportskog života i što svaki slobodan trenutak izvan ureda koristim kako bih se odmarao kod kuće. Nemam previše vremena ni za sport, ni za susrete s prijateljima i intenzivnije druženje s obitelji, to mi je trenutno najteže.

Maksimalno sam smanjio protokolarne obveze, iako ne mislim da su one nebitne, dapače. Njima se uskoro također namjeravam vratiti jer su one izvrsna prigoda za susret s mojim sugrađanima i upoznavanje s njihovim dostignućima te da čujem o problemima za koje očekuju da ih riješim.

U jednom lažnom intervjuu prije dva mjeseca objavljeno je da ste svakog jutra u crkvi.

To nije točno. Svake nedjelje s djecom odlazim na dječju misu i to je to.

Nije tajna to da vam je vjera pomogla.

Da, apsolutno. Dala mi je snagu u jako grubim trenucima, snagu za koju nisam mislio da je imam. Pronašao sam je u molitvi i u dobrim željama koje sam primio od ljudi oko sebe, čije su me molitve također osnažile. Teško je to objasniti nekome tko se nije osobno našao u toj situaciji, ali uvjeren sam da sam imao pomoć svog anđela čuvara, koji mi je pomogao da sve prebrodim.

U vrijeme objave dijagnoze reakcije javnosti i želje za ozdravljenjem bile su doslovno jednoglasne.

Da, to je točno i ovdje koristim prigodu iskreno zahvaliti svima. No od medijskog pritiska supruga i ja smo htjeli zaštititi naše troje djece, barem dvoje malodobnih koji su bili izloženi dramatičnim vijestima. Zahvaljujem i javnosti i medijima koji su unatoč sitnim odstupanjima poštedjeli moju obitelj tog razvlačenja. Vjerojatno je i pomogla činjenica da sam osobno objavio sve bitne podatke o bolesti jer sam svjestan da su informacije o zdravstvenom stanju javne osobe - političara jednako važne kao i one iz imovinske kartice.

U proteklih nekoliko mjeseci čak dva puta držali ste govore na skupovima o karcinomu, a neki će kazati da ste gotovo pa držali mitinge.

Očigledno je da su moje držanje i borba s bolesti privukli organizatore tih skupova posvećenih borbi protiv raka, pa su me pozvali da sudjelujem. Onaj prvi skup bio je dogovoren dok još nisam znao za bolest. Shvatio sam da je moja dužnost reagirati, svojim primjerom možda pomoći onima kojima nije lako, ohrabriti ih da ne pokleknu te da se hrabro suoče i krenu u borbu za život. Smatram da su prava pacijenata izuzetno važno pitanje, bolesnici ne smiju biti stigmatizirani, nego moraju dobiti prigodu raditi, a to će postići razumijevanjem društva - ali i njihovim ponašanjem u skladu s onom japanskom uzrečicom koju sam spomenuo na početku razgovora. Filozofija fajterstva i samurajstva mora biti usvojena kod nas: bolesni se moraju boriti, sustav i liječnici pomagati im, a obitelj i prijatelji biti potpora. Bolest može biti pobijeđena samo uz hrabru borbu koja počinje od trenutka postavljanja dijagnoze.

Skoro pa godinu dana ste na funkciji i kako sami procjenjujete rezultate?

Zadovoljan sam jer smo odradili sve zacrtano za prvu godinu, prije svega jer smo odlučno započeli rješavati probleme koji su godinama i desetljećima gušili grad. Bez toga nemamo apsolutno nikakve šanse razvijati ga u smjeru koji želimo.

Uhvatili smo se višedesetljetnog problema odlagališta Karepovac, a nadam se da ćemo vrlo brzo presjeći čvor oko Spaladium arene i ukloniti sablju koja cijelom gradu visi nad glavom. Očistio sam Žnjan od nereda i bezakonja, uređujemo ga temeljem natječaja. Tu buduću razglednicu Splita trebalo je početi uređivati prije točno dvadeset godina, već dan nakon što je ondje održana misa za posjeta Ivana Pavla Drugog.

Uvodimo novine u komunalni red kojim se godinama nitko nije bavio, što je rezultiralo kaosom i metastaziranjem terasa, štandova i kioska dodjeljivanih na tko zna kakve načine. Uveli smo red preko instituta javnog natječaja, kao i kod dosad 'tradicionalnih' koncesionara za održavanje ulica, pločnika i javne rasvjete…

Ali i dalje se na natječaje javljaju samo ti, 'tradicionalni' koncesionari.

Da, ali natječajem smo ipak napravili ozbiljan korak koji je barem srušio cijene njihovih usluga. A poništenjem natječaja za Žnjan poslali smo poruku drugima da ima smisla vjerovati u zakonitost i transparentnost procesa te da svi imaju jednaku prigodu. Od tog načela neću nikad odustati. Nulta tolerancija na bezakonje i muljanje, čega smo se nagledali u prošlosti.

Nadalje, naslijedio sam grad koji nije imao čak ni proračun, pa smo u kratkom roku usvojili dva - prvi od 806 milijuna i drugi od preko milijardu kuna, između ostalog zahvaljujući preraspodjeli, uvođenju reda i kontrole unutar Banovine te povlačenju sredstava iz europskih fondova. Samo u prvih pet mjeseci izborili smo se za preko 135 milijuna kuna, a to je tek početak.

Posljednjih tjedana Split je - što zbog radova, što zbog dosta bijedne infrastrukture - nekoliko puta bio u ozbiljnom prometnom kolapsu. Kad će se to napokon početi rješavati?

Kad sam prije nešto više od godine dana govorio o Mostu svetog Duje preko Kaštelanskog zaljeva ili o zaobilaznici Splita i Solina, neki su to dočekali s podsmijehom. A jedna jedina prevrnuta cisterna prošlog tjedna doslovno je blokirala cijeli Split i okolicu. Drugi najveći grad u državi ne može izdržati ovako narasli promet i zahvaljujući prije svega dosadašnjem nesustavnom pristupu i izostanku suradnje među gradovima došli smo do toga da jedini u državi nemamo obilaznicu. Današnju Ulicu Zbora narodne garde, koja presijeca grad na dva dijela, odbijam tako i nazvati.

Zahtijevam i neću stati raditi sve dok se ne izgradi pristojna zaobilaznica Splita i Solina, odnosno spoje točke prije solinske Širine preko Mravinaca do Strožanaca, jer su to dva najzagušenija čvorišta u državi. Vjerujem da smo uspjeli jer će Vlada ovih dana donijeti strateške odluke koje će u idućih nekoliko godina razriješiti ovu neizdrživu situaciju.

Nužna nam je i željeznička veza između trajektne i zračne luke i na tome se ozbiljno radi, a rješavamo i problem parkiranja u samom gradu…

Obećali ste dvije i pol tisuće novih mjesta za parkiranje u prvoj godini mandata, a to se danas ne čini izglednim.

Nisam siguran da je neizgledno. Jednu garažu uskoro dovršavamo, slijedi i druga, postavit ćemo montažne 'roto-garaže' kao pilot-projekt u četvrti Split 3, preuzimamo parkirališta koja su bila u raznim drugim sustavima upravljanja, uveli smo aplikaciju smart parking koja na inovativan način pomaže građanima. Ne, problem parkiranja u ovako velikom gradu ne može se riješiti u jednoj godini, ali budite uvjereni da će za tri godine slika biti potpuno drugačija.

U prošlom razgovoru za tportal najavili ste izmjene postojećeg i donošenje novog GUP-a. Stojite li iza toga?

Na jesen ćemo započeti s raspravom o prethodno predviđenim izmjenama. Čekamo ovotjedne odluke Vlade koje će nam omogućiti novi razvoj i GUP ćemo definitivno morati mijenjati zbog novih tisuću stanova POS-a i stanova za branitelje, novih prometnih pravaca… Sjetite se, kroz natječaj za Žnjan ispitali smo stanje i dobili puno ulaznih podataka za njegove dvije kontaktne zone, u kojima se od GUP-a iz 2005. godine ništa nije dogodilo, kao i na drugim mjestima u gradu. A to je jasan dokaz da nešto ne funkcionira s tim odredbama koje guše razvoj i investicije, bez kojih grad ne može.

Novi Generalni urbanistički plan, koji nazivam 'GUP 2', izrađivat će se nakon što ponovno osnujemo Urbanistički zavod. Za osnivanje te institucije ulazne smjernice dat će moj Savjet za urbanizam, koji ću uskoro imenovati. Jasno želim kazati da ćemo se baviti širim područjem od administrativnih granica Splita. Urbanistički zavod naslonit će se na ITU mehanizam koji pokriva cijelu aglomeraciju s 11 gradova i općina te 350 tisuća stanovnika, a netko se mora brinuti o zajedničkom razvoju. Našoj novoj razvojnoj agenciji RAST, koju smo oživili jer je životarila pod imenom SRA, dali smo zadaću glavnog provoditelja i koordinatora izrade Strategije razvoja za razdoblje do 2030. godine.

Proteklih mjeseci jedna od glavnih vijesti iz Splita bio je smrad koji se širio zbog sanacije odlagališta - nazire li se tome kraj?

Na Karepovcu smrdi pedeset godina nerada, pedeset godina bezidejnosti, pedeset godina neambicioznosti i odlaganja rješenja, pedeset godina bijega od odgovornosti, a ispred sebe gledate nekoga tko je odlučio stati tome na kraj. Prvog dana sanacije, 22. studenog prošle godine, javno sam upozorio da će smrdjeti - samo što me neki možda nisu ozbiljno shvatili. Zaista molim da me se ubuduće shvati ozbiljno.

Bilo mi je drago da je baš tog prvog dana zasmrdjelo sve do zapadnih kvartova poput Špinuta ili Meja, da su se Splićani uvjerili s čime se već desetljećima bore ljudi iz istočnih kvartova. Javnost je sada senzibilizirana za potrebu kvalitetnijeg gospodarenja otpadom, a žrtvi koju smo podnosili proteklih mjeseci uskoro dolazi kraj. Odrađeno je oko 80 posto prve faze sanacije i radovi se prekidaju do prestanka vrućina, tamo negdje u listopadu. U roku ćemo na istoku grada stvoriti novu zelenu oazu, naš novi Marjan.

Turistička sezona počela je, gostiju je opet više nego lani - hoće li Split to preživjeti?

Teško, ali izdržat će, kao i prošle godine. Grad je prenapregnut i njegova infrastruktura nije dostatna za toliki broj ljudi.

Činjenica je da Split ima previše apartmana i soba za iznajmljivanje i rastom broja hotela - a novi se, Bogu hvala, grade - tržište će vjerojatno učiniti svoje. Razumijem negodovanje sugrađana u nekim zgradama i naseljima zbog prekomjerne buke i nereda kojima su izloženi i prije svega pozivam iznajmljivače da vode računa o svojim susjedima koji ne iznajmljuju stanove i koji ne žele živjeti u turističkom resortu, nego u gradu. Ne želim da se u Splitu dogodi scenarij Palma de Mallorce, koja je potpuno zabranila iznajmljivanje stanova, ili Barcelone, u kojoj su se čak događali fizički obračuni…

Dakle razmišljate o uvođenju neke vrste regulacije?

S Turističkom zajednicom i samim iznajmljivačima moramo pronaći održiv model jer ovako dugoročno nećemo moći funkcionirati. Prije svega morat ćemo doseći ponašanje po 'gradskom kućnom redu' i iznajmljivači će morati preuzeti odgovornost za svoje goste, snositi posljedice eventualnog nereda i kazni, odnosno morat će surađivati s drugim građanima.

Kakve konkretne poteze namjeravate povući?

Ne želim najavljivati nikakve mjere sve dok ne dobijemo jasnu analizu. Ovog ljeta provest ćemo istraživanje o zadovoljstvu građana naraslim turizmom, ali i poslušati same goste, pa ćemo na osnovi toga moći donijeti daljnje odluke. Volio bih izbjeći eksplicitne zabrane poput Mallorce, kao i scene iz Barcelone, ali i scenarije Venecije i Dubrovnika, koji su lošim planiranjem i agresivnom turistifikacijom de facto ubili centar grada.

U Splitu već danas imamo nekih problema i osobno mi je strašan podatak da će u našoj katedrali, dakle u centru grada, ove godine prvu pričest primiti jedna jedina djevojčica. Škole u centru su sve praznije, a one na periferiji sve punije, situacija je već danas ozbiljna. Grad je zimi sablasno prazan, stanovnici ne mogu kupiti osnovne potrepštine jer su butige postale sezonski fast foodovi, kafići i restorani. Nema postolara, krojača, trgovine s alatima i potrepštinama za svakodnevni život. Borim se za knjižaru i obrtnike…

Namjeravamo uvesti red kroz kartu buke i dopustiti turistima, ali prije svega građanima koji žive u dijelovima grada u kojima je narastao turizam, da se odmore preko noći. Postoje klubovi i mjesta u kojima glazba može trajati cijelu noć - evo, to će biti i Žnjan - ali u centru grada to ćemo ograničiti do ponoći.

Ovog petka u Splitu će se održati sjednica Vlade.

Od toga puno očekuju građani i cijela splitska aglomeracija jer je došlo vrijeme da se Vlada i država počnu ozbiljno baviti ovim zapuštenim prostorom. Naglašavam: zapuštenim.

Mnogi gradovi već odavno su dobili svoje obilaznice, luke, željezničke pruge, realizirane infrastrukturne projekte, a moje dijete u Zagreb putuje autobusom jer nema pojma što je to vlak. Želimo vidjeti obnovljenu i moderniziranu Ličku prugu i voziti se udobnim vlakovima, želimo primjereno spojiti aerodrom i trajektnu luku koji zajedno imaju gotovo devet milijuna putnika, a da ne govorim o projektima poput novog pristupa autocesti mostom Svetog Duje i tunelom kroz Kozjak, nove obilaznice i posebno cestovnog prilaza gradskoj luci.

Sa županom i gradonačelnicima Solina, Kaštela i Trogira - a zanimljivo, svima nam je ovo prvi mandat - od početka smo nabili tempo i želimo iskoristiti svoje vrijeme i odraditi posao, umjesto da na kraju mandata velikim najavama pokušamo zamagliti oči građanima.

Mnogi će kazati da je napokon proradila 'vertikala vlasti', na koju ste se pozivali u predizbornoj kampanji.

Velikih projekata nema bez države, ali uspjeha nema ni bez suradnje. Meni je potpuno nevjerojatna činjenica da je sastanak s gradonačelnicima okolnih gradova, koji sam sazvao već nakon tjedan dana u Banovini, prvi takav koji je uopće održan. Mi smo novi naraštaj političara koji ne govori puno o povijesti: od nje smo puno naučili i uzeli ono potrebno, ali razgovaramo samo o planovima koje smo postavili i koje ćemo ostvariti.