Europska agencija za lijekove (EMA) u utorak je objavila da je za tjedan dana pomaknula sastanak na kojem će se odlučivati o odobravanju Pfizerova i BioNTechova cjepiva, pa će se tako sastanak održati 21. umjesto 29. prosinca. Nakon što agencija odobri cjepivo, cijepljenje će, kako je rekla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, moći odmah započeti. Njemački ministar zdravstva Jens Spahn u četvrtak je izjavio da će Njemačka s cijepljenjem protiv Covida-19 početi 27. prosinca, ako EMA odobri cjepivo, te da bi i druge članice EU-a trebale početi s cijepljenjem na taj datum. Hrvatska je naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od nekoliko proizvođača, a Pfizer/BioNTechovo cjepivo prvo će stići.

Da bi cijepljenje postiglo željeni učinak zaustavljanja širenja zaraze, bilo bi potrebno cijepiti najmanje oko 70 posto stanovništva. No mnoge osobe javno istupaju protiv cijepljenja navodeći za to razne razloge, od toga da je cjepivo nedovoljno testirano, preko toga da u sebi ima tkivo pobačenih fetusa, pa do omiljenog razloga teoretičara zavjera da cjepiva sadrže mikročipove kojima će nas netko pratiti i kontrolirati.

Hrvatski znanstvenici već danima i tjednima apeliraju na stanovništvo da se cijepi, raskrinkavajući neutemeljene tvrdnje protivnika cijepljenja, pa je tako profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu Igor Štagljar na Facebooku objasnio imaju li cjepiva veze s pobačenim fetusima.

'Ima tu različitih motiva i razloga. Nekad je protivljenje cijepljenju dio ukupnog protivljenja institucijama zbog životnog stava i stila, zbog teškog individualizma, a nekad se radi o tome da ne vide bolest, problem, pa im nije jasno zašto bi se cijepili. Kod cijepljenja u dječjoj dobi tih bolesti uopće nema upravo zbog cijepljenja. Nekad je protivljenje moguće na etičkoj razini, jer cjepiva sadrže neke tvari koje su proizvedene na nekim tvarima što ih smatraju neetičnima', pokušao je nedavno objasniti protivljenje cijepljenju epidemiolog Bernard Kaić.

Osobe koje su se već cijepile također apeliraju na građane da pristupe cijepljenju, dokazujući svojim primjerima da je cjepivo sigurno. Jedan od njih je i Zlatan Ibradžić, 29-godišnjak koji živi u Engleskoj i radi u bolnici, a prvi je Hrvat koji je primio Pfizerovo cjepivo protiv koronavirusa.

'Niti temperatura (moguća prvih nekoliko dana od primanja cjepiva zbog imunološke reakcije, koja je očekivana i normalna). Tlak dobar, afebrilan, dobrog teka. Lipidogram, dobar i loš kolesterol, elektrolite nisam još mjerio, ta nisam sad baš toliko temeljit', napisao je, između ostaloga, na svojem Facebooku. Na kraju je poručio: 'Cjepiva su sigurna i temeljito ispitana (ta nije to mućkanje juhe, gospon Frka). To be continued...'

S obzirom na to da je, unatoč naporima znanstvenika, javnost još uvijek podijeljena oko cijepljenja, čitatelje tportala pitamo hoće li se cijepiti ili ne.