Prije nešto više od pet godina tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u izbornoj je noći, kada je bilo izvjesno da je Kolinda Grabar Kitarović pobijedila Ivu Josipovića, uzviknuo: 'Imamo predsjednicuuu!' I doista, Hrvatska je dobila prvu ženu na čelu države, uz to osobu zavidnog životopisa.

U nju su polagane velike nade, je li ih opravdala?

Većina će reći da nije, a potvrda toga stigla je i 5. siječnja ove godine, kada je izgubila od Zorana Milanovića, koji je nekoliko godina prije osvajanja Pantovčaka bio hrvatski premijer.

Grabar Kitarović našla se na udaru već prvog dana svojeg mandata. Na inauguraciju je pozvala šarenu plejadu gostiju, od kojih su pojedini svrstani u skupinu kontroverznih, bilo zbog svojih stavova, bilo zbog nekog stupnja njihova pravosudnog procesa.

Njezin će mandat ostati upamćen po nizu gafova, emotivnih i pjevačkih ispada koji su vjerojatno zasjenili one ozbiljnije i pozitivne poteze što ih je povukla.

Grabar Kitarović u mandatu je surađivala s trojicom premijera, Zoranom Milanovićem, Tihomirom Oreškovićem i Andrejom Plenkovićem. Iako je govorila da će lupati šakom o stol i biti korektiv Vladi, to se nije prečesto događalo.

Na početku mandata smijenila je šefa SOA-e Dragana Lozančića nakon što je upala u mjere praćenja pod kojima je bio Zdravko Mamić, a koji je predsjednici organizirao rođendansku zabavu. Tajne službe kumovale su odlasku njezina savjetnika Mate Radeljića s Pantovčaka, a potom i Vlade Galića.

Grabar Kitarović ostat će zapamćena po božićno-novogodišnjim odlascima u SAD, koji su često bili netransparentni, jer krila je to u kojem je sastavu delegacija i s kim se kani sastati u Americi. Već je u legendu ušlo njezino javljanje ispred ograde Bijele kuće.

Tu je i seljenje Ureda predsjednice po cijeloj državi pa ga je tako u mandatu selila 21 put, koliko Hrvatska ima županija s Gradom Zagrebom.

Prisjetimo se i tzv. afere Čokoladica za svetog Nikolu u Dubrovniku, kada je na godišnjicu najžešćeg napada na grad tamošnjoj djeci poklonila slatkiše srpskog proizvođača. Na to je reagirao sam Aleksandar Vučić.

A poziv srpskom predsjedniku da službeno posjeti Zagreb vjerojatno je bio jedan od najznačajnijih događanja u njezinu mandatu. Vučić je poprilično suvereno prodefilirao Hrvatskom nudeći svoj pogled na 'sukobe iz 90-ih', a u Uredu predsjednice pompozno je predao hrpu dokumentacije o nestalima, što je glavna prepreka izgradnji boljih odnosa, za koju se kasnije ispostavilo da je gotovo pa bezvrijedna.

Grabar Kitarović često je u inozemstvu govorila o životu u bivšoj Jugoslaviji, koju je svrstala iza željezne zavjese, o čemu su mnogi imali podijeljeno mišljenje. Pa je u kontekstu teškog života spomenula kako u Jugoslaviji nije bilo raznih vrsta recimo jogurta.

Još jedan gaf vezan za život iza željezne zavjese zbio se kada je u Zagorju kazala kako voli popevku 'Pod brajde', nastalu u doba 'kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje'. Predsjednica je smetnula s uma to da je spomenuta pjesma nastala 1999. godine.

Osim takvih gafova, mandat su joj označili pjevački istupi i 'uštonavanje', tu je i upadanje hrvatskim igračima u svlačionice kako bi im prva čestitala na uspjehu, a nesuspregnute emocije tijekom dodjele medalja na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. plasirale su Grabar Kitarović u svjetske medije.

Tu je i rubrika neobičnih govora, od kojih je možda najzapaženiji bio onaj englesko-hrvatski na Kninskoj tvrđavi te govor u Osijeku iz posljednje kampanje, u kojem je spominjala 'Lukicu Modrića' i plaću od osam tisuća eura.

U vanjskopolitičkom smislu Grabar Kitarović imala je niz susreta sa svjetskim čelnicima, od Donalda Trumpa i Vladimira Putina do Recepa Tayyipa Erdogana.

Oko Inicijative tri mora, koja povezuje zemlje srednje i istočne Europe, oko koje se Grabar Kitarović snažno angažirala, također su postojala podijeljena mišljenja.